Đaci na bosanskom jeziku u Srbiji ne uče o genocidu

--- Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala ---

Đak osmog razreda u osnovnoj školi „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Pazaru ni ove godine na časovima istorije neće slušati o genocidu u Srebrenici, jer inicijative koje su do sada pokrenute da se u nastavni program na bosanskom jeziku uvrste i lekcije o genocidu nisu naišle na razumevanje institucija u Beogradu.

JYTTFGJNSKTGRHTRHJTZ

{module Oglas 1 – 2020}

Prema rečima Mirze Hajdinovića, sekretara Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), najvišeg predstavničkog tela Bošnjaka u Srbiji sa sedištem na jugozapadu zemlje u Novom Pazaru, BNV je predlagao to nadležnima više puta.

„I tražićemo i insistirati da (genocid) Srebrenica bude sastavnih deo nastavnih planova i programa za nastavu, ne samo na bosanskom jeziku, već da bude sastavni deo i obrazovanja na srpskom jeziku, jeziku većinskog naroda“, rekao je Hajdinović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Za sada, dodao je, to nije naišlo na razumevanje nadležnih za obrazovanje u Srbiji.

“Ovaj zločin je danas jedan od najviše izučavanih događaja u savremenoj istoriji zbog načina njegovog sprovođenja, velikog broja žrtava, te posledica koje je imao na život kako Bošnjaka, tako i svih građana Evrope, a i šire“, rekao je Hajdinović za RSE.

Međunarodni sud pravde u Hagu presudio je 2007. godine da je zločin koje su snage bosanskih Srba pod komandom Ratka Mladića počinile u Srebrenici u leto 1995. godine bio genocid, u kom je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.

{module Oglas 0 – 2020}

Više od 17.000 đaka uči na bosanskom jeziku

Jedan od osnovnih ciljeva uvođenja nastave na bosanskom jeziku bio je da deca bošnjačke nacionalnosti, osim upoznavanja sa književnim, likovnim i muzičkim stvaralaštvom, na časovima istorije izučavaju nastavne sadržaje koji na adekvatan i na činjenicama zasnovan način govore o određenim istorijskim događajima, koji su od posebnog značaja za ovu nacionalnu manjinu u Srbiji.

Od 2004. godine bošnjačka deca u Srbiji imaju mogućnost da pohađaju časove bosanskog jezika, a od 2013. godine uvedena je kompletna nastava na ovom jeziku u nekoliko gradova u Sandžaku, regiji na jugozapadu Srbije.

Poslednji podaci pokazuju da nastavu na bosanskom jeziku pohađa više od 17.000 učenika u 39 obrazovno-vaspitnih ustanova u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i Prijepolju.

Mirza Hajdinović je rekao da su BNV, bošnjačke organizacije i institucije, kao i nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima širom Srbije već dva puta tražili od Narodne Skupštine da proglase 11. juli – Danom sećanja na srebreničke žrtve na teritoriji Srbije.

“Međutim, ta rezolucija stoji u aktima Skupštine i očekujemo da se u Srbiji stvori klima koja će omogućiti da se jedna takva rezolucija donese u parlamentu i na taj način se otvore mnoga pitanja koja će dovesti do trajnog mira i suživota na ovim prostorima“, istakao je Hajdinović.

On je ocenio i da bi takav čin započeo proces suočavanja sa prošlošću u Srbiji, koji, kako je rekao, nikada nije adekvatno započet, te time omogućio da se otvori dijalog o pomirenju između naroda i država bivše Jugoslavije.

Bošnjačko nacionalno vijeće je još 2005. godine 11. jul proglasilo Danom sećanja, odnosno nacionalnim praznikom Bošnjaka u Srbiji, koji se obeležava kao sećanje na sve bošnjačke žrtve tokom istorije.

{module Oglas 2 – 2020}

Relativizacija zločina

Istoričar iz Novog Pazara Redžep Škrijelj kaže da decu treba podučavati istini, jer, kako je ocenio, samo istina može približiti narode.

On u izjavi za RSE ocenjuje i da treba priznati da se u prošlosti desilo veliko zlo, koje se ne sme nikome ponoviti.

“Da imamo jednu takvu ocenu, koja ne pravi jaz između ljudi u mešovitoj sredini kakav je Sandžak i uopšte u Srbiji, kao državi koja se hvali svojom evropskom perspektivom. Mi moramo jasno jedni drugima reći, pa čak i u udžbenicima, ko su direktni počinioci i ko su pomagači genocida i da su oni izvedeni pred sud pravde i da su na taj način dobili adekvatnu kaznu“, rekao je Škrijelj.

On za RSE ističe da nakon presude Međunarodnog krivičnog suda pravde da je u genocidu u Srebrenici ubijeno preko 8.000 ljudi treba prestati sa relativizacijom zločina i prebrajanjem žrtava.

“Mi, istoričari iz Sandžaka, imamo želju da našoj deci objasnimo šta zaista znači Srebrenica 1995. godine i koliko je ona značajna u samom procesu pomirenja, do kojeg, da bi došlo, treba da postoji iskrenost i sa druge strane. U udžbenicima u školama, koje i naša deca na žalost uče, vidi se da se i dalje Ratko Mladić ocenjuje kao heroj, kao i drugi srpski oficiri koji su optuženi i koji su odležali kaznu za ratni zločin“, rekao je Škrijelj.

Dodaje da ako neko pogleda udžbenike u Srbiji ima utisak da na ovim prostorima ne živi niko drugi osim Srba, da niko nema pravo na drugačije mišljenje od onoga koje zastupa kolegijum istoričara, koji su vrlo tvrdokorni u ocenjivanju najstrašnijeg primera etničkog čišćenja nad zarobljenim i civilnim stanovništvom, kakav se ne pamti u drugoj polovini 20. veka.

Traže specijalni status Sandžaka da bi zaštitili prava

Sekretar BNV Mirza Hajdinović ističe da vlasti u Srbiji više od dve decenije vode politiku negiranja genocida, koja trajno onemogućuje pomirenje između srpskog i bošnjačkog naroda i velika je prepreka svim odnosima između Srbije i Bosne i Hercegovine.

On napominje i da bi, zbog zaštite prava Bošnjaka, Sandžaku trebalo dati specijalni status.

“Specijalni status bi podrazumevao autonomiju, Sandžak kao multietničku građansku regiju ravnopravnih naroda u oblasti obrazovanja, koje bi imalo sadržaje usmerene na suočavanje sa prošlošću i pomirenje, koje garantuje budućim naraštajima trajan mir i sigurnost u ovim krajevima”, rekao je Hajdinović.

BNV je 2019. godine pokrenulo inicijativu za uspostavljanje specijalnog statusa za Sandžak koji bi, kako je navedeno u inicijativi, vršio funkcije državne vlasti, preko organa Sandžaka i organa u opštinama u njegovom sastavu.

Teritorija Sandžaka bi, prema inicijativi BNV-a, obuhvatala područja opština Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Nova Varoš, Priboj, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Andrijevica, Petnjica, Gusinje, Plav i Rožaje.

Udžbenici ne obrađuju dovoljno ratne zločine

Nevladina organizacija koja se bavi tranzicionom pravdom, Fond za humanitarno pravo, je u septembru ove godine objavila publikaciju “Predlog praktične politike: Ratovi 1990-ih u nastavi istorije” u kojoj se navodi i da udžbenici istorije u Srbiji ne obrađuju ratne zločine i sudski utvrđene činjenice u postupcima vođenim pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i domaćim sudovima na objektivan način.

Kako se dodaje, autori udžbenika ne koriste bogate i javno dostupne arhive suda kada pišu o ratovima iz devedesetih godina, a ratni zločini počinjeni tokom 1990-ih u udžbenicima su prikazani „površno i pristrasno, uz selektivno biranje informacija koje će prikazati srpsku naciju kao jedinu i najveću žrtvu oružanih sukoba. U isto vreme, udžbenici uglavnom zanemaruju stradanja drugih etničkih grupa i odgovornost pripadnika srpskih snaga za njihova stradanja“.

Rat u BiH najmanje prisutan

U publikaciji se navodi i da je rat u Bosni i Hercegovini najmanje prisutan u udžbenicima i da se u njima posvećuje malo pažnje ratnim zločinima počinjenim tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Kako se navodi, o tim ratnim zločinima se govori uopšteno, a neki udžbenici navode nekoliko mesta na kojima su počinjeni ratni zločini, ali bez pojedinosti o žrtvama i njihovoj etničkoj pripadnosti, počiniocima i pravnim definicijama tih zločina.

U publikaciji se navodi i istorijat udžbenika istorije u Srbiji, pa je tako onaj, objavljen 1993. godine, dok su još trajali ratovi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, u Srbiji bio u upotrebi sve do 2002. godine, nakon čega je usledilo nekoliko novih izdanja.

Kako se objašnjava, pre nego što je tržište udžbenika 2010. godine otvoreno i za privatne izdavače, postojao je po jedan udžbenik istorije za svaki razred, u izdanju javnog izdavačkog preduzeća.

Udžbenike danas, dodaje se, izdaju javni izdavači, preduzetnici i druga pravna lica registrovana za izdavačku delatnost, a Ministarstvo prosvete još uvek mora da odobri upotrebu udžbenika.

RSE je pitanja o udžbenicima istorije na bosanskom jeziku uputilo Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u Vladi Srbije, ali se u odgovoru te institucije navodi da je potrebno obratiti se Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, jer Zavod odobrava rukopise udžbenika.

(RSE)

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
Subscribe
Obavijesti o
guest

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex
Close

Dobro došli na stranice portala Sandzaklive.rs

Molimo vas da odobrite oglase na našoj web-stranici

Izgleda da upotrebljavate program za blokiranje oglasa. Sadržaj našeg portala za sve čitatelje je u potpunosti besplatan. Stoga, jedini izvor prihoda našeg portala su oglasi koji omogućava kontinuiran i neometan rad redakcije te osiguravaju nezavisno i nepristrasno novinarstvo.