Zukorlić: Savez hrišćana i muslimana protiv globalizacije

Muamer Zukorlić, u ekskluzivnom intervjuu za Pogled

muamer zukorlic sana 2 696x469

{module Oglas 1 – 2020}

Poštovani gospodine Zukorliću,

Zadovoljstvo nam je što imamo mogućnost da islamskim vernicima prenesemo Vaše poruke pred početak Ramazana. Tako da se prvo pitanje nameće samo: Koliko će se ovaj Ramazan i Bajram razlikovati od prethodnih zbog situacije izazvane virusom?

Mi nismo srećni što Ramazan dočekujemo u vanrednom stanju, ali je svakako obaveza vernika da uvaži okolnosti u kojima se nalazimo i da se dočeka Ramazan onako kako je moguće. Svakako da post neće biti ni na koji način reduciran, ali oni obredi koji se obavljaju u džamijama ipak ćemo ući u Ramazan bez njih. To jeste s jedne strane, emotivno gledano, određena manjkavost, ali suštinski vjerski nije, jer su to realne okolnosti. Svi ti obredi se mogu obavljati u svojim kućama, tako da sada ono što je bio Džemat u džamiji sada imamo Džemat u svojoj kući. I to ima svoju čar, istina ne dobrovoljno, već pod okolnostima vanrednog stanja. U svakom slučaju, mislim da će se miris Ramazana osetiti u svojoj punoći i kroz dnevni post i kroz ostale obrede, porodične iftare i sve ono što je deo Ramazana.

Da li mislite da će do Bajrama doći do ublažavanje mera donetih od strane Vlade Republike Srbije?

Živimo u nadi, kako i postoji određena indicija, da počinju da slabe mere donete vanrednim stanjem, da će na polovini Ramazana početi da se otvaraju džamije, naravno, ukoliko to okolnosti sa ovim virusom dozvole. U Srbiji već postoje naznake da bi negde do 7. maja značajno došlo do popuštanja mjera, možda ne potpuno ukidanje, ali to je već početak druge trećine Ramazana, tako da bi trebalo do Bajrama, ukoliko ne dođe do nekih promena sa razvojem virusa, da sve bude u redu.

{module Oglas 0 – 2020}
Pratite situaciju u Crnoj Gori, verovatno i čuli ste koje su sve represivne mjere primjenjivane za Vaskrs u Crnoj Gori, pa nasinteresuje Vaše mišljenje da li se takvim represivnim mjerama mogu zaustaviti vjerska služenja i da li se vjernicima mogu ograničavati ili reducirati neka prava?

Ja sam već u Srbiji davao izjave za medije na tu temu i kazao sam da bi tu trebalo da se deluje dvojako. Zapravo, vjerska prava su najsenzibilnija prava koja postoje među ljudima i kada postoji zakonski i okvir i osnov, ja sam uvjek za to da se sa temom vjerskih prava ne nastupa grubo i ne nastupa argumentom sile, već da se postupa dijalogom i pokušajem dogovora.

To je moj kurs bio i kada sam vodio Islamsku zajednicu sa pozicije muftije i kada sam sudjelovao u donošenju Zakona u Srbiji vezanog za polja crkava i vjerskih zajednica. Tamo gdje se primenilo to načelo mi smo uvijek imali i dobre regulative i još bolju primjenu. Dakle to je moj pristup.

Uvijek sam bio da se vjerske zajednice i država najpre dogovore, a zatim uređuju svoj autonomni duhovni prostor, a svakako na taj način crkva i vjerske zajednice trebaju imati i odgovornost za sve nastale posledice pod okolnostima u kojima se nađu, uključujući i ovo stanje sa najezdom koronavirusa. Tako da je to neki okvir po kojem bi se trebalo u ovakvoj situaciji ponašati.

Kakav je Vaš lični stav o usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovesti u Crnoj Gori, postoji li neki zvanični stav Islamske zajednice povodom ovog pitanja?

Kada je ova tema bila aktuelna, ali je još uvijek, ja sam u više navrata gostovao u medijima u Srbiji, Beogradu i dao sam svoje mišljenje, čak sam i predstavio jednu detaljniju analizu te tematike s obzirom da imam prilično bogato iskustvo u zakonodavnoj materiji na tom polju u Republici Srbiji kada smo 2003/04/05. radili na Zakonu o crkvama i verskim zajednicama kao i na Zakonu o restituciji oduzete imovine od crkava i vjerskih zajednica i isti princip o kojem sam govorio u prethodnom pitanju zastupam i u toj tematici. Dakle, mislim da je bilo bolje da je u Crnoj Gori, mada moram biti pažljiv jer kada govorite iz susjedne države onda to može biti veoma delikatan problem, govoriti o ovoj tematici iz druge države.

{module Oglas 2 – 2020}

Uprkos tome mogu kazati moj stav, a to je da mislim da je ipak bilo bolje i za Crnu Goru kao državu, a i za vjerske zajednice i crkve da je bilo više dijaloga u donošenju Zakona, jer tada bi zasigurno bile izbegnute određene negativne implikacije i posledice.

S druge strane ja sam već kazao da mi nije jasno zašto islamska zajednica ćuti, ali eto hoću da budem pažljiv da i tu ne izazovem neki problem. Ako kažem mišljenje koje možda ne korenspodira sa određenim zvaničnim stavovima.

Po meni sa aspekta Islama kao vjere trebalo je izbeći pojam ispovjest u samom nazivu Zakona, jer ispovjest je isključivo vezana za hrišćansku populaciji, jer islam i muslimani nemaju ispovjest, tako da je, po meni, trebao da se zove Zakon o slobodi vjera, a ne o slobodi vjeroispovjesti, jer bi onda imao tu univerzalnost. To je možda sitnica ali iz te sitnice se vidi da se nije razgovaralo i da nisu uvaženi svi bitni momenti da bi zakon jednako bio doživljen od pripadnika svih vjerskih zajednica i crkava.

Što se tiče same suštine i onog osnovnog dijela uvek je nacionalizacija imovine i redukcija u pravno-sociološkom smislu, a nikako nije napredovanje, znači denacionalizacija je neka vrsta napredovanja, dok je nacionalizacija upravo redukcija. To je ono što mogu formalno kazati o samom Zakonu i načinu njegovog usvajanja, a opet kao neko ko decenijama prati tematiku vjerskih zajednica i crkava, ovo pitanje svi znamo da je kompleksnije od samog Zakona. Čak i od same imovine.

Jeste imovina, navodno ključni problem i kamen spoticanja, ali ipak je ovo parekselans, pored duhovne i imovinske dimenzije, ipak i političko pitanje gde na neki način imamo eskalaciju problema između Mitropolije crnogorsko primorske, odnosno Srpske pravoslavne crkve i države Crne Gore i tu je suština problema. Sada, da se desio dogovor o kojem sam maloprije govorio mislim da taj problem ne bi eskalirao iako on već duže vrijeme narasta na određeni način. Ja bih bio za to da taj problem ipak rješava dijalog, iako se delimično kasni sa tim.

Hvala Vam veliko na ovome što ste primetili u samom nazivu i tu falinku Zakona, jer je malo onih koji su to primjetili.

 

Što se tiče političke karijere, izborna je godina, kakva su Vaši planovi i koliko je Vaša partija aktivna u Crnoj Gori?

Ispravio bih Vas da to nije moja politička partija u Crnoj Gori, ali je partija koju vode moji prijatelji i koja ima isto ime kao stranka koju ja vodim u Srbiji i ima sličan program, ali je stranka koja deluje samostalno u okvirima važećih zakona Crnoj Gori.

Što se tiče izbora u Srbiji ja predvodim stranku koja nosi naziv Stranka pravde i pomirenja i mi smo već predali listu za parlamentarne izbore i liste za pet Sandžačkih opština Priboj, Prijepolje, Sjenica, Tutin i Novi Pazar u rekordnom roku.

Trenutno je suspendovan izborni proces i kampanja zbog koronavirusa i to će se nastaviti nakon ukidanja vanrednog stanja. Ja očekujem puni kapacitet našeg uspeha na predstojećim izborima, što i nije sporno jer smo na prošlim izborima imali dosta glasova i nešto malo nam je falilo za trećeg narodnog poslanika, mislim da smo sada još bolje stojeći po svim pokazateljima, to je stranka koja kreće iz manjinskog bošnjačkog korpusa, ali nije samo bošnjački orijentirana već ima program koji je prihvatljiv i za druge manjinske narode, ali i za većinski Srpski narod.

Što se tiče Stranke pravde i pomirenja u Crnoj Gori, svakako da njen predsjednik Hazbija Kalač moj prijatelj i njegovi saradnici mogu davati zvanične izjave vezano za rad i učešće na izborima u Crnoj Gori, ali ja mogu reći da su to divni ljudi da je to stranka koja ima budućnost. Istina je, da je potrebno još rada na pozicioniranju, ali je definitivno stranka čiji je program baziran na etici, poverenju i na univerzalnim idejama koje nisu uvek atraktivne.

Mnogo je lakše dobiti glasove ili na nacionalizmu ili na nekom impreksnom pragmatizmu, obično su to dve karte na kojima se dobijaju glasovi. Mislim da Crnoj Gori treba jedna takva stranka, samim tim što Crna Gora više nego Srbija potencira svoju multietičnost, tako da mislim da imaju svoju budućnost i da njeni dani tek dolaze.

Nedavno ste dali izjavu da se slažete sa izjavom Novaka Đokovića u vezi vakcinacije, da li nam možete dati Vaše mišljenje o tome?

Moj stav koji je vezan za ovo pitanje i korenspodira sa stavom Novaka Đokovića tiče se elementarnih principa slobode. Ja sam neko ko je neprikosnoveno opredeljen za slobodu. Neko ko ne prihvata tabue.

Ja sam neko ko ne može da prihvati da mu se servira nešto bez toga da mu se objasni suština. U ovom slučaju tema vakcina je inače veoma aktuelna, a posebno sada kada je u pitanju koronavirus.

Ja bih se složio sa Novakom, koji nije kazao da je protiv vakcine već je kazao da zahteva dve stvari: jedna je pravo na izbor, jer se radi o nama i o našoj djeci, tako da moramo imati pravo na izbor. I drugo imamo pravo na pravu informaciju.

Mi sada imamo situaciju gde se ljudi i iz politike i iz medija, i iz zdravstva ponašaju kao inkvizicija, gde ne smete pitati ništa i gde navale na vas kada kažete drugačije mišljenje. E, pa ja se sa tim ne bih složio.

Ja ću insistirati na svom mišljenju, slobodnom mišljenju. Tiče se mene, mog zdravlja, zdravlja moje dece i imam pravo da znam tačno o čemu se radi. Tamo gdje je sumnjivo, još ću više insistirati. Ne prihvatam nikakve totalitarne monopole i tabuizacije nekih tema.

Nažalost, vakcina je postala tabu tema gde vi prosto ukoliko ne kažete mišljenje koje nije u koraku sa farmaceutskom industrijom i njenim interesima, vi ste prosto crna ovca, i vi ste za odstrel. Tako da je to bio razlog što sam podržao Novaka Đokovića, i podržaću uvijek svakoga ko progovori.

Ja sam čak i govorio da se globalno pojavljuje jedan novi trend koji mi se ni malo ne sviđa. Trend da se počinju glorificirati totalitarni sistemi, da su oni dobri i da su efikasni. Tokom gostovanja na jednoj televiziji, osvrnuo sam se na to, da je nacizam bio po tome najefikasniji i tamo su ljekari servisirali Hitlera i govorili da onaj ko je zdrav treba da živi, a ko je bolestan ne treba da živi. Dakle, to su meni veoma opasni znaci.

Prema tome, u redu je da se znaju pravila i ja sam ih podržao, vezano za socijalnu distancu, ograničeno kretanje, dok traje zaraza. To je u redu, ali da iz toga izađemo i da hvalimo nekakve totalitarne sisteme kao prave, a neke slobodarske ne – ja sam protiv toga.

Moja su predviđanja bila da će se polako, svijet polarizirati na jednu stranu gde će se ići ka ultra-globalizaciji koja će ići smjerom čipovanja ljudi koje sam ja nazvao obnovom jednog sofisticiranog modernog robovlasništva, i drugo gde smo mi slobodarski duhovi koje ne možete tek tako savladati i svakako da će i jedni i drugi savezi nadići i etičke i vjerske razlike gdje ja predviđam jače zbližavanje, a posle toga i savez između hrišćana i muslimana kao monoteista.

To je moje predviđanje koje će se desiti u Evropi vrlo brzo i vrlo intenzivno, jer ćemo se prosto morati vrednosno i polarizirati i zbijati. Tako da će se ovi neki lokalni antagonizmi morati prevazilaziti.

Želite li da pošaljete poruku vernicima koji dočekuju Ramazan u Crnoj Gori?

Moja poruka je u vidu čestitke, želim čestitati nastupajući Ramazan svim poštovaocima Ramazana, pravih vrijednosti i vjerskih prava.

Sa željom da i u ovom vanrednom stanju budemo vjernici i provedemo Ramazan i obaveze Ramazanske na najbolji mogući način u krugu svojih domova i porodica.

U nadi da što kraći dio Ramazana bude u vanrednom stanju i da bar jedan deo bude normalan, sa otvorenim džamijama i u punom sjaju sa svim programima i obredima koji su predviđeni.

Da zajednički pobedimo i odolimo ovim iskušenjima korone, ali isto tako i svim budućim iskušenjima na svim drugim poljima.

(Pogled)

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
Subscribe
Obavijesti o
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex
()
x

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker