Lavrov prvi put javno otkrio prave ciljeve ruske agresije: Geografski prioriteti su se promijenili
Ruski šef diplomatije potvrdio je da Moskva neće stati dok ne okupira cijelu Ukrajinu i ne uspostavi svoju kolaboracionističku vladu u Kijevu.
Geografski prioriteti “specijalnih vojnih operacija” su se promijenili. U fokusu više nisu Donjeck i Lugansk, ili Donbas i Herson i Zaporožje, već “cijeli niz drugih teritorija” i taj se “proces ozbiljno nastavlja”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Time je potvrdio ono što se govorilo od početka ruske agresije – da Moskva neće stati dok ne pokuša okupirati cijelu Ukrajinu i uspostaviti svoju kolaboracionističku vladu u Kijevu.
Naime, u svakom drugom slučaju Putin nije odradio “posao do kraja” i samo je zamrznuti konflikt vječita iskra odugovlačenja sukoba. Priča o “koreizaciji” Ukrajine ili prijedlog Henrija Kisindžera da će “Zelenski morati pragmatično da se odrekne dijela teritorije” u ime mira i opstanka ukrajinske države, dakle, ne stoje.
Očigledno je da Vladimir Putin time neće biti zadovoljan. Njegov cilj je sve ili ništa, odnosno, kako je ponovio Lavrov, “potpuna denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine”.
Sergej Lavrov je toliko puta rekao “a sada pravi ciljevi rata”, koji su isti od prvog dana. Najavu da gađa i druge teritorije, osim trenutno okupiranih, opravdao je time da Zapad Ukrajincima daje oružje dugog dometa koje može koristiti za gađanje ciljeva u Rusiji, te da Moskva “neće stati dok prijeti joj opasnost i prijetnje sa teritorije Ukrajine“.
A kako pišu čak i ruske novine, Rusija zapravo namjerava anektirati cijelu okupiranu teritoriju – za jesen se spremaju referendumi o priključenju Rusiji. Pripreme su već počele, Rusi uvode rublju kao sredstvo plaćanja na okupiranim teritorijama i masovno dijele rusko državljanstvo lokalnom stanovništvu po hitnom postupku. Bijela kuća je već najavila da će u slučaju “dalje aneksije ukrajinske teritorije” SAD odgovoriti “brzo i žestoko”.
Čini se da je Ukrajina pokrenula ozbiljnu kontraofanzivu na južnom frontu, prema gradu Hersonu. I ruski i ukrajinski mediji javljaju o eksplozijama koje su dopirale sa tog područja, a prema nekim informacijama, granatiran je i onesposobljen Antonovski most na rijeci Dnjepar, nedaleko od Hersona na okupiranoj teritoriji.
Most je važna komunikacijska arterija preko koje ruska vojska dostavlja oružje i osoblje sa Krima. Herson, koji su Rusi zauzeli u prvim danima rata, važna je geostrateška tačka na južnom delu bojišta i naziva se “ključem Crnog mora” jer bi njegov povratak zaustavio rusko napredovanje prema Crnom moru. morskoj obali, i prijete Krimu, za kojeg ruski mediji tvrde da je glavna meta ukrajinskog kontranapada.