DW: Zašto se najviše umire na Balkanu i u centralnoj Evropi?

Prema oksfordskoj datoteci Our World in Data, crnu listu predvodi Mađarska, slijede Češka, BiH, Crna Gora, Bugarska, Sjeverna Makedonija.

Prošle godine su još solidno prolazili, ali ove godine statistike kažu da je osam država centralne Evrope i Balkana na prvih devet mjesta liste svjetskih zemalja kada je riječ o broju smrti koje se povezuju sa koronom gledano na milion stanovnika, primjećuje autor Kejt Ferguson u analizi koju je u petak objavio Deutsche Welle (DW).

Prema oksfordskoj datoteci Our World in Data, crnu listu predvodi Mađarska (2.812 smrti na milion ljudi), slijede Češka (2.721), BiH (2.579), Crna Gora (2.364), Bugarska (2.342), Sjeverna Makedonija (2.290), Slovačka (2.126), Belgija (2.082) i Slovenija (2.037).

Prema istim podacima, u Srbiji se sa koronom povezuje 927 smrti na milion stanovnika. No, ranije su istraživački novinari i stručnjaci iskazali sumnju u zvanične statistike Srbije.

Kad rad od kuće nije opcija

Dio odgovora za visoku smrtnost u centralnoj Evropi i Balkanu za autora analize možda leži u razlikama u privredi zapada i istoka Evrope. Tokom decenija su proizvodne trake sa Zapada izvezene na istok. Recimo, 37,3 odsto zaposlenih u Češkoj radi u industriji. Taj procenat u Mađarskoj i Poljskoj iznosi 32, dok je, prema Svjetskoj banci, taj udio znatno niži na zapadu Evrope (20 posto u Francuskoj i 18 posto u Velikoj Britaniji).

Češka i Slovačka su, uprkos malobrojnom stanovništvu, treća i četvrta zemlja EU po broju napravljenih automobila. Tamo su, između ostalih, fabrike njemačkih automobilskih giganata.

To naprosto znači da u takvim zemljama više ljudi mora da ide na posao jer se fabrički rad ne može prebaciti u home office, kaže Marijan Hajduk, direktor Instituta za molekularnu medicinu na češkom Palackijevom univerzitetu.

Slično kaže i Rihard Kolar, matematičar koji pravi epidemiološke modele i savjetuje slovačku Vladu. Kaže, lijepo se vidi i razlika po regijama. Tako je Bratislava manje pogođena od manjih slovačkih mjesta jer 60 posto stanovnika glavnog grada može da radi od kuće.

U prvom talasu korone na proljeće prošle godine su isprva i fabrike smanjile ili zaustavile proizvodnju. Danas to nije slučaj. Slovačka, kao najveći svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, privlači i mnogo gastarbajtera od kojih poneki svakodnevno putuju u fabrike. To povećava rizik od širenja virusa.

Radnici odbijaju karantinu jer ostaju bez dijela plaće

Hajduk kaže da su u ovom pogledu Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka veoma slične. Uz to, u Češkoj su ljudi koji ne mogu na posao jer su u karantinu dobijali samo 60 posto svoje zarade.

“To je demotivisalo ljude da odu u karantin ako treba ili da prijave sa kim su bili u kontaktu. Političari su to tek nedavno promijenili tako da se i u karantinu dobija gotovo puna plata, i to je odmah naišlo na prihvatanje u stanovništvu”, kaže Hajduk.

Možda postoji još jedan razlog što su bivše komunistiučke zemlje više pogođene, navodi autor. Neki istraživači vide direktnu vezu između povjerenja u vlasti i štete koju nanosi pandemija.

Prema studiji Eurofonda, građani Slovačke, Poljske, Mađarske, Bugarske i Češke imaju daleko manje povjerenja u vlasti od prosjeka u EU. Prema Transparency international, u svima korupcija predstavlja veliki problem.

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
Subscribe
Obavijesti o
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex
()
x

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker