Sandžaklija Almir Gegić: Pandemija koronavirusa pokidala je lance svjetske ekonomije
Švicarski holding H.O.W. Cham sa svojim konsultacijskim uslugama godinama je prisutan na tržištu nekretnina u Evropi, ali i u nekoliko zemalja bivšeg jugoslavenskog područja.
{module Oglas 1 – 2020}
Riječ je o kompaniji s više od 40 uposlenih s različitim specijalnostima i višegodišnjim iskustvom usmjerenim ka savjetovanju “običnih ljudi” prilikom kupnje nekretnina. Prvi čovjek holdinga, Sandžaklija Almir Gegić govori za Oslobođenje o utjecaju pandemije koronavirusa na ekonomije država širom svijeta, ali i o planovima holdinga.
Kakve će posljedice pandemija koronavirusa ostaviti na svjetsku ekonomiju i društvo općenito?
– Svijet je kroz globalizam postao mali. Sve funkcioniše lančano i taj lanac se sada pokidao. Naš mobilitet je ograničen, a mi nismo navikli na to. Zastrašuje nas uskraćivanje slobode. Covid-19 “ne vidi” te razlike da li si imućan ili si siromah.
Za ekonomiju u čitavom svijetu ovo je težak udar(ac). Pojednostavljeno: jedna čitava generacija i radnika i poslodavaca morat će vraćati dug i kompenzirati štetu. Poslodavci znaju dobro šta to znači, a uposlenici će tek vidjeti na kakve ustupke moraju biti spremni.
{module Oglas 0 – 2020}
Da li ima razlika u načinu savladavanja pandemije između zapadnoevropskih i zemalja Balkana?
– Postoje razlike, ali ne na bazi odnosa Zapad ili Balkan, već na bazi da imate države koje vode ozbiljnu politiku i one koje su prekasno i neozbiljno shvatile problem. Prateći situaciju iz dana u dan, mogu da kažem da kod zemalja poput Švicarske, Njemačke, Austrije i država Skandinavije postoji ozbiljan koncept rješavanja aktualnog problema. Provode se kako ekonomske, tako i socijalne mjere i nema tzv. političkog poentiranja. Ostale zapadnoevropske države izgubile su kompas, ne samo sada već i prije izbijanja pandemije. Tema centralizma i korupcije sada dolazi navidjelo. Mislim da će, poslije završetka pandemije, u nekim zapadnoevropskim zemljama biti štrajkova i građanskih nemira. Kada je u pitanju Balkan – mi smo napaćen narod i ovo je, nažalost, još jedna patnja više. I pored svih manjkavosti politike kod nas, mislim da će Balkan bolje proći nego mnoge države sa Zapada. To, međutim, ne znači da naše države rade svoj posao dobro. I kod nas se pitanje centralizma i korupcije mora konačno postaviti u vrh prioriteta.
Šta možemo iz svega toga naučiti, odnosno koje pouke možemo izvući iz ove situacije?
– Pesimista će reći da se ništa neće promijeniti i da će sve biti još gore, dok će optimista reći obrnuto. Svi se mi moramo preispitati i neka to svako iz perspektive svog života i uradi. Četiri su grupe koje se moraju “pozabaviti sobom”.
Kada su u pitanju građani, društvo mora preispitati svoju potrošnju, društvene vrijednosti i pristup ozbiljnom načinu razmišljanja života. Svi se mi igramo sa svojom sudbinom i životima sve dok nam taj život ne dođe u opasnost, ne shvatajući da nam je zdravlje, ipak, najbitnije.
Kada je u pitanju druga grupa, neophodno je da država, vlast i politika intenzivno “preispitaju” sebe po pitanju ophođenja prema srednjim privatnim poduzećima i zdravstvenim institucijama. Na primjeru jedne Švicarske vidljivo je da su baš te vrste poslodavaca važnije od vlasti i politike. Poslodavci nose glavni rizik i glavni su finansijeri socijalnih i poreznih dadžbina. Ako preduzeća počnu propadati, onda sve pada (domino-efekat).
{module Oglas 2 – 2020}
U četvrtoj grupi su uposlenici, koji moraju preispitati svoj pristup prema poslodavcu. Poduzetnik nije “neprijatelj koga treba pobijediti i oboriti”. Nažalost, taj mentalitet zadnjih godina sve više dobija na dinamici i na Zapadu. Covid-19 imat će za posljedicu stotine hiljada nezaposlenih. Važno je edukovanje i nije više dovoljno imati samo jedan zanat, nego je važno biti “fleksibilan” na tržištu.
Što prije ove četiri pomenute grupe izvuku pouku iz ove krize, bit ćemo za eventualnu reprizu ovog i(li) sličnog zla dobro pripremljeni. Zamka i leži u tome – ukoliko pojedinac i prođe prvi krug, drugi sigurno (nespreman za to) neće.
Holding H.O.W. AG Cham je prisutan na evropskom tržištu – na koji način kompanija prevenira ovu tešku situaciju i kakve će biti (moguće) poteškoće i(li) eventualne posljedice u njenom radu?
– Kompanija ima sreću da glavninu posla obavlja u dvije politički stabilne države (Njemačka i Švicarska). Koči nas to da ne možemo biti u punoj mjeri mobilni i da se time gubi dragocjeno vrijeme. Radi sigurnosti naših uposlenika odlučili smo privremeno izmijeniti model izvršavanja administrativnih radova kroz Home-Office. Obim tog posla smanjili smo na otprilike 60 posto, dok građevinski radovi (za sada) idu normalnim tokom. Posljedice je teško predvidjeti i sve zavisi od toga koliko će drugo trajati ovaj zastoj i restriktivne mjere.
{module Forum banner}
Šta se trenutačno dešava s tržištem nekretnina i kakva će biti reakcija bankarskog sektora?
– Optimista sam kada je u pitanju budućnost tržišta nekretnina. Na području Njemačke, u kojem trenutačno djelujemo, nedostaje oko 500 hiljada stanova. Mislim da će se poslije pandemije ta brojka povisiti.
Očekuje se još veći priliv radno sposobnih nego zadnjih godina i to nam ide u prilog, jer mi gradimo objekte isključivo za investitore radi iznajmljivanja stanova. Moguće je i da će se prodajne cijene korigirati “ka dolje” od tri do sedam posto, što je za nas podnošljivo. Očekujem da će i Evropska centralna banka (ECB) intervenirati kako bi kondicije privatnih banaka ostale na istom nivou i to nam kao kompaniji ide u prilog. Banke su u Njemačkoj i Švicarskoj, poslije krize 2007. i 2008. godine, dobro kapitalizirane. Restriktivne mjere Evropske komisije su, ipak, imale i svoj pozitivan efekat, iako to nama poduzetnicima i nije bilo toliko drago. Baš to će biti možda i rješenje za opstanak naše branše.
Početkom juna švicarski holding H.O.W. AG Cham imao je u planu prezentaciju kompanije u Sarajevu. Šta je s tim planovima?
– Bilo je planirano da početkom juna održimo petodnevnu prezentaciju kompanije uz seminar u bosanskohercegovačkom glavnom gradu. Pripreme za Sarajevo bile su u punom jeku, ali se desilo ovo zlo. Predviđeni termin pomjerit ćemo, najvjerojatnije, za kraj godine, novembar ili decembar.
Izvor: Oslobodjenje.ba
