Pad Zorana Zaeva: Odlazak nepopravljivog optimiste i političara kojeg su izdali EU i Brisel

--- Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala ---

Socijaldemokratska unija Sjeverne Makedonije uvjerljivo je poražena na lokalnim izborima koji su u ovoj državi održani proteklog vikenda, a ovakav slijed događaja natjerao je Zorana Zaeva da podnese ostavku na mjesto predsjednika stranke.

Osim što je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke, Zaev je otišao i korak dalje te je rekao kako podnosi ostavku i na mjesto premijera Sjeverne Makedonije, što je potez koji je šokirao simpatizere njegove politike.

“Preuzimam odgovornost za ovaj razvoj događaja. Podnosim ostavku na mjesto predsjednika stranke, ali i premijera države”, rekao je Zaev nakon objavljivanja rezultata lokalnih izbora.

Nakon što su proglasili pobjedu na lokalnim izborima, stranka VMRO-DPMNE, koja na državnom nivou djeluje u opoziciji, saopćila je 5. novembra kako je s nekoliko partnerskih stranaka dogovorila formiranje nove parlamentarne većine što već sada govori o posljedicama odluke koju je donio Zoran Zaev, ali i ostatak rukovodstva SDSM-a.

“Dolazi novo vrijeme, nova budućnost i nova nada. Čekaju nas veliki izazovi. Svjesni smo podrške i zahvalni smo na njoj. Makedonija će uspjeti i mi ćemo uspjeti. Imamo novu skupštinsku većinu”, rekao je lider najveće opozicione partije Hristijan Mickoski.

Iako će se u narednom periodu još raspravljati o unutarnjim problemima i odlukama koje su dovele do slabljenja socijaldemokrata u Sjevernoj Makedoniji, čini se kako je u cijeloj priči jedna stvar ipak poznata. Zoran Zaev, čovjek koji je “prodao dušu đavolu” za boljitak Sjeverne Makedonije, sada se može proglasiti i najvećim političkim gubitnikom u modernoj historiji ove države.

Žrtvovanje imena države

Kada je Zoran Zaev 2017. godine došao na mjesto premijera, tada još uvijek države koja se zvala Makedonija, on je naslijedio i brojne probleme iz prošlosti koji se tiču vanjskopolitičkih odnosa sa susjedima, ali i Evropskom unijom.

Ova vrsta problema prije svega se odnosila na pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji, koji su vrlo brzo, nakon optimističnih najava koje su dolazile iz Brisela i Skoplja, dospjele u ćorsokak. Razlog za to su prije svega blokade susjednih zemalja Grčke i Bugarske.

Kao čovjek kojeg je na vlasti dočekala ogromna hipoteka prošlosti, Zaev je uz veliki pritisak Evropske unije počeo rješavanje problema sa susjedima, a prvi na listi bio je spor s Grčkom i to ni manje ni više nego o nazivu države.

Spor koji je trajao od 1991. godine Zaev je obećao riješiti te je naveo kako bi otklanjanjem ovog problema put Makedonije prema Evropskoj unij bio i više nego otvoren.

Uprkos činjenici da je prijedlog promjene naziva države opozicija, koju je predvodio VMRO-DPMNE, odmah dočekala na nož te je tumačen kao čin izdaje, Zaev nije odustajao od svog plana te je poručio kako se Makedonija nalazi na prekretnici – ili će krenuti putem stabilnosti ili će ući u trajnu destabilizaciju.

Podršku za aktivnosti na mijenjanju imena države Zaev je dobio i od lidera evropskih država. Sada već bivši austrijski kancelar Sebastian Kurz, ali i odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel, naročito su potencirali ideju promjene imena te su ohrabrivali Zaeva da konačno krene u ovaj proces koji je, prema mišljenju evropskih zvaničnika, trebao dodatno pokrenuti proces pristupa Makedonije Evropskoj uniji.

Promjena imena države zvanično se i dogodila 2018. godine, kada su građani na referendumu, koji je sadržavao pitanje “Da li ste za članstvo u EU i NATO-u prihvatanjem sporazuma između Republike Makedonije i Republike Grčke?”, s 91 posto glasova “za” odobrili odluku o promjeni naziva države.

Uprkos protivljenju opozicije, ali i nezapamćeno malom procentu građana koji su izašli na referendum, sporazum između Grčke i Makedonije je uspješno realizovan, baš kao i njegova glavna tačka – Makedonija je postala Sjeverna Makedonija.

“Na parlamentu je da sada potvrdi ovu odluku. Ja sam odlučan da državu uvedem u NATO i Evropsku uniju”, optimistično je govorio Zaev 2018. godine.

Tračak nade i nova razočarenja

Na valu optimizma i potpisanog ugovora s Grčkom, kojim je deblokiran proces ulaska Sjeverne Makedonije u Evropsku uniju i NATO savez, Zoran Zaev je bio uvjeren kako će ulazak Sjeverne Makedonije u euroatlantske integracije biti manje-više stvar formalnosti.

Njegovo uvjerenje bilo je potkrijepljeno i stavovima Evropske unije, čiji su briselski zvaničnici nekoliko puta govorili o značaju grčko-makedonskog sporazuma za put zemlje prema EU.

“Zaista sam uživao potpisujući ugovor s Grcima u Prespi. Ovo će biti nezaboravna uspomena”, rekao je Zaev.

Međutim, hladan tuš stigao je već 2019. godine i to upravo iz Evropske unije u koju je Zaev slijepo vjerovao. Francuski predsjednik Emmanuel Macron saopćio je 18. oktobra 2019. godine kako je Francuska formalno stavila veto na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Macron je odluku pravdao činjenicom da Evropska unija u sadašnjem obliku nije u stanju da se suoči s finansijskom krizom i brojnim drugim izazovima te da u ovom trenutku ne može dopustiti ulazak još dvije države s Balkana u ovu organizaciju.

Ovakav neočekivan slijed događaja, osim što je šokirao pojedine evropske zvaničnike, još više je šokirao samog Zaeva, koji je rekao kako se zbog odluke Francuske “raspada iznutra”.

To me je lično psihički uništilo. Raspadam se iznutra. Nacionalizam i radikalizam nakon ove odluke ponovo mogu rasti, a postoji i rizik od ponovnog otvaranja sukoba unutar zemlje, kao i između zemalja. Vodili smo se svjetlom koje nam je dala Evropa. Sada su nam ugasili svjetla i nalazimo se u mraku. Ko zna kuda idemo odavde“, rekao je vidno razočarani Zaev.

Bugarska kao deja vu

Osim spora s Grčkom, koji je uspješno riješen, ali nakon kojeg je Sjeverna Makedonija ostavljena na cjedilu Evropske unije, problem koji je također opterećavao Sjevernu Makedoniju odnosio se i na spor s Bugarskom. Za razliku od “grčkog scenarija”, u kojem je bilo sporno ime države, “bugarski scenarij” za Makedonce je donio spor vezan za jezik i identitet naroda.

Zaev je još 2017. godine u saradnji s bugarskim premijerom Bojkom Borisovom potpisao historijski sporazum o prijateljstvu Bugarske i Sjeverne Makedonije, i upravo taj sporazum trebao je relaksirati odnose dviju zemalja i otvoriti put Sjevernoj Makedoniji prema EU. Međutim, kao što je Francuska blokirala put Sjeverne Makedonije prema EU, isto je učinila i Bugarska.

Ministrica vanjskih poslova Bugarske Ekatarina Zaharieva krajem 2020. godine izjavila je kako Sjeverna Makedonija mora priznati kako makedonski identitet, kao i jezik, imaju bugarske korijene, čime je uslovila svoju podršku evropskom putu ove bivše jugoslavenske republike.

“Naša zabrinutost dolazi iz beskrajnih zahtjeva Sjeverne Makedonije da priznamo kako postoji makedonska manjina u Bugarskoj. Priznanjem da imaju bugarske korijene riješili bismo ovaj problem”, izjavila je Zaharieva.

Sve odluke i odbijanja na koje je vlada Zorana Zaeva nailazila u periodu od 2019. do kraja 2020. godine, sve su više slabile poziciju vlade kojom je rukovodio makedonski premijer.

Iako je nakon vanrednih parlamentarnih izbora Zaev ponovno osvojio vlast, neuspjeh u ostvarenju glavnog vanjskopolitičkog cilja omogućio je opoziciji da stvori dodatni pritisak na Zaeva te da na vidjelo iznese brojne neuspjele pokušaje reformi.

Uz neuspješne pokušaje reformi od 2020. godine na vidjelo su izašle i korupcijske afere u kojima su učestvovale osobe bliske Zaevu, što je dodatno poljuljalo povjerenje javnosti u makedonske socijaldemokrate.

Iako će mnogi, potpuno opravdano, tvrditi kako su posljednja dešavanja na lokalnim izborima i ostavka premijera Zorana Zaeva prije svega plod unutarnjih makedonskih problema, utisak je kako bi se stvari mnogo drugačije odvijale da su “evropski planovi Sjeverne Makedonije” 2019. godine otišli u drugom smjeru.

Uprkos nepopravljivom optimizmu Zorana Zaeva, njegove želje na kraju su naišle na zid šutnje onih u koje je polagao najveću nadu – Evropske unije i njenih najjačih članica.(Klix)

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
0 0 votes
Article Rating
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com
error:
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker