Crna Gora: Albanci i Bošnjaci se ne osjećaju ugroženim

Tenzije ne bi trebale eskalirati jer država može garantirati sigurnost manjinama, kažu predstavnici muslimana i Bošnjaka.

muslimani podgorica reuters

Piše: Admir Lisica

{module Oglas 2019 – U članku 1}

Proteklih dana u regionu ne prestaje biti aktuelna tema o izglasanom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti koji je usvojen u Skupštini Crne Gore, 27. decembra. Ova odluka Skupštine izazvala je niz protesta širom Crne Gore, koje organizirala Srpska pravoslavna crkva. Na skupovima su se mogle čuti neprimjerene poruke prema Bošnjacima, čiji su politički predstavnici podržali ovaj “sporni” zakon.

Prema riječima Sulje Mustafića, političkog direktora Bošnjačke stranke, u Crnoj Gori su prisutne političke tenzije, koje ne bi trebale eskalirati jer ova država može obezbijediti sigurnost za vjerske i nacionalne manje.

{module Oglas 2019 – U članku 0}

„Crna Gora je stabilna država sa izgrađenim institucijama koje funkcionišu i koje mogu obezbijediti punu sigurnost za sve građane, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili neku drugu pripadnost. Političke tenzije su prisutne ovih dana, čuju se i neke nedobronamjerne poruke, ali mislimo da nema razloga za zabrinutost. Međuetnička i međuvjerska stabilnost, uvažavanje različitosti, su odlika Crne Gore, one su sačuvane u mnogo težim vremenima, devedesetih godina i taj građanski duh i karakter društva sigurno je dominantan u Crnoj Gori. Sigurno je da su manjinski narodi, zajedno sa većinom građana, svojom zrelošću, i tada, kao i sada, značajno doprinjeli svim demokratskim procesima sazrijevanja i civilizacijskih iskoraka moderne Crne Gore. Iskazivanje nezadovoljstva zbog određenih pojava i mirna okupljanja građana su potpuno legitimna u demokratskom društvu, pa tako i u Crnoj Gori, a mi vjerujemo da će sve to proći bez nekih ozbiljnih incidenata“, naglašava Mustafić.

Nesuglasice riješiti dijalogom

Bošnjačka stranka je jedna od stranaka koja je podržala ovaj zakon, što je izazvalo osude srpskih političkih predstavnika u Crnoj Gori. Mustafić ističe da je Bošnjačka stranka dala podršku ovom zakonu uprkos pritiscima jer je bošnjačka zajednica pobornik rješavanja otvorenih pitanja demokratskim putem.

{module Oglas 2019 – U članku 2}

„Bošnjačka stranka smatra da sve nesuglasice ili razlike treba rješavati demokratski, kroz dijalog u institucijama. Smatramo da treba raditi na smirivanju tenzija i otvarati prostor za razgovore o svim spornim pitanjima, pa i kada je aktuelni Zakon o slobodi vjeroispovijesti u pitanju. Uvijek smo bili i ostali pobornici demokratskih sredstava rješavanja svih otvorenih pitanja. Kada je u pitanju ovaj Zakon, Bošnjačka stranka je  i kroz glasanje u Parlamentu iskazala podršku tim novim rješenjima. Rukovodili smo se činjenicom da je bila neophodna zakonska regulativa kojom će se urediti ova oblast. Dosadašnja rješenja su bila na snazi još iz vremena komunizma, stara više od četiri decenije i naravno da su bila anahrona i neodgovarajuća za potrebe savremenog društva i modernog vremena. Znamo da je, tokom pripreme ovog zakona, usvojen i određeni broj primjedbi koje su predložili iz Islamske zajednice. Vjerujemo da će, u vremenu pred nama, otpočeti intenzivan dijalog predstavnika vjerskih zajednica i državnih institucija oko svih dilema vezanih za primjenu ovog zakona. Sigurno je da će uslijediti i donošenje određenih podzakonskih akata i drugih propisa u vezi sa ovom materijom. Možda će se ukazati potreba i za donošenjem nekih drugih zakonskih rješenja kojima bi se još bolje uredila ova oblast, posebno u pogledu imovinskih prava. Sigurno je dijalog najbolji način rješavanja svih nedoumica i spornih pitanja i sigurno je da su toga svjesni i predstavnici vjerskih zajednica i da će se dalje ići upravo tim putem“, govori Mustafić.

Bez zvaničnog stava

Fuad Čekić, sekretar Islamske zajednice u Crnoj Gori ističe da ova vjerska zajednica nije zauzela zvanični stav povodom aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, muslimani u Crnoj Gori nemaju razloga za strah, jer sigurnosna situacija u Crnoj Gori nije narušena ozbiljnije.

“Sigurnosna situacija nije trenutno narušena u Crnoj Gori. Normalno se odvija život. Sve normalno funkcioniše kao i uvijek. Postoje dijelovi dana kada se organizuju mirne šetnje uz molitve u pojedinim gradovima ali to ne narušava normalno funkcionisanje. Muslimani u Crnoj Gori, kad kažem muslimani mislim na pripadnike islamske vjere Albance, Bošnjake i ostale, ne osećaju nikakav pritisak. Islamska zajednica povodom dešavanja u Crnoj Gori nije zauzimala trenutno službeni stav. Nije imalo potrebe za tim. Muslimani se ne osećaju na bilo koji način ugroženim. Pratimo dešavanja i nemamo zabilježene izjave koje bi bile usmjerene protiv muslimana. Naravno ako izuzmemo poruke pojedinih poslanika u noći 27/28 decembar, kada je usvojen zakon“, kaže Čekić.

Kako kaže naš sagovornik, Islamska zajednica u Crnoj Gori je intezivno od 2012. godine uključena u proces kreiranja pravnog položaja Islamske zajednice i vjerskih prava muslimana u Crnoj Gori. U tom periodu, od sedam godina mnogo toga se uradilo, kroz zakone o obrazovanju, radu, ličnim dokumentima i zabrani diskriminacije.

„Ugovor koji je Zajednica zaključila sa Vladom prepoznao je specifičnosti islama od halal ishrane, vjerskog obrazovanje, vjerskih obilježja i procedure prilikom gradnje vjerskih objekata. Kada je posrijedi Zakon veliki dio prigovora koji je zajednica istakla na Nacrt zakona 2015. godine usvojen je u postojećem Prijedlogu. Neke je prepoznala Venecijanska komisija i postali su sastavni dio teksta, jedan od tih prijedloga je npr. da su vjerski objekti izuzeti iz postupka namirenja za eventualna potraživanja koja bi prema vjerskoj zajednici ili crkvi imali pojedini subjekti, što je praksa u pojedinim evropskim državama. Naravno da su postojala neka rješenja koja su mogla biti bolja od postojećih, ali je nažalost adekvatna javna rasprava bila osujećena nepotrebnom politizacijom, koje nije imala nikakve veze sa vjerskim pravima. Retorika pojedinih subjekata je zakon bacila u sjeni dnevnopolitičkih pitanja“, napominje Čekić.

Nepotrebno stvaranje tenzija

Ono što Čekić naglašava je nepotrebno stvaranje tenzija kako bi se zaustavilo usvajanje ovog zakona, što zajednicama nije bilo u interesu.

„Nepotrebno se stvarala tenzija da se Zakon od početka ne usvoji kao da su pojedini politički subjekti pokušavali da ova društvena oblast ostane izvan pravne regulacije, bez obzira na pravna rješenja koja nudi, što zajednicama nikako nije bilo u interesu. Pravni vakuum je jednostavno ostavljao Islamsku zajednice na dobru volju državnih činovnika. Na primjer kako dokazati pravni subjektivitet prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora ili ugovora o poklonu. Jednostavno krajnje je vrijeme bilo da se reguliše ova oblast. Kada je u pitanju sporni član o imovini, zajednica je tražila da se izdetaljiše stav 2 ovog člana, koji se tiče objekata koji su izgrađeni sredstvima građana. To pitanje se dodatno izdetaljisalo sa dodatna tri člana u odnosu na Nacrt zakona iz 2015. godine, ali ne u dovoljnoj mjeri“, konstatira Čekić.

Izvor: Al Jazeera

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
Subscribe
Obavijesti o
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex
()
x

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker