Razorni uticaj pandemije na mentalno zdravlje ljudi

--- Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala ---

Društvene veze su presudne za opstanak ljudi kao vrste na planeti. Pokidamo li te veze, kasnije je sve uzalud jer ljudi prestaju biti ljudi. Bez dobrog poznavanja te važne činjenice, niko se nikada ne bi smio upuštati u postupak donošenja pandemijskih mjera

Strah, nepredvidljivost, neizvjesnost, tjeskoba, stres, nedostatak zraka, vrtoglavica, naglo znojenje, ubrzan rad srca, apatija, nervoza i razdražljivost. Tu su i doticaj sa smrću, gubitak posla, pretjerano dezinformiranje i manipulacije na način kakav do sada nismo doživjeli. Sve su to posljedice pandemije u ovim vremenima. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da 25 posto stanovništva pati od depresije ili anksioznosti. Uporaba farmaceutskih terapija antidepresivima i anksioliticima (lijekovi koji otklanjaju osjećaj straha i napetosti) mogla bi se čak i povećati jer se, prema podacima WHO-a, oko 50 posto velikih depresija ne liječi. Jasno je da taj fenomen zahtijeva intervenciju uglavnom terapijske prirode.

​Znanstvenici Danilo Bzdok i Robin I. M. Dunbar u svome istraživanju o trendovima u kognitivnoj znanosti (“Trends in Cognitive Sciences”, 2020.), između ostalog navode: “Nikada prije nismo doživjeli društvenu izolaciju tako velikih razmjera kao odgovor na bolest koronavirusa. Međutim, znamo da društveno okruženje ima dramatičan utjecaj na naš osjećaj zadovoljstva životom.” Pritom posebno ističu: “U vrijeme nevolje, krize ili katastrofe, ljudska otpornost ovisi o bogatstvu i snazi ​​društvenih veza, kao i o aktivnom angažmanu u skupinama i zajednicama. Tijekom posljednjih godina, dokazi iz različitih disciplina jasno su pokazali da posebice usamljenost, može biti najjača prijetnja opstanku ljudi.”

Do sličnih rezultata došli su i njihovi kolege Ritwik Ghosh, Mahua J. Dubey, Subhankar Chatterjee i Souvik Dubey proučavajući utjecaj COVID-19 na djecu: “Iako medicinska literatura pokazuje da su djeca minimalno osjetljiva na bolest COVID-19, ona su najteže pogođena psihosocijalnim utjecajem ove pandemije. Karantena u domovima i ustanovama može predstavljati veći psihološki teret od fizičkih patnji uzrokovanih virusom. Zatvaranje škola, nedostatak aktivnosti na otvorenom, bitne promjene prehrambenih navika i spavanja poremetit će uobičajeni način života djece i potencijalno promicati monotoniju, uznemirenost, nestrpljivost i različite neuropsihijatrijske manifestacije. Istovremeno je u porastu obiteljsko nasilje, zlostavljanje djece. Roditelji, pedijatri, psiholozi, socijalni radnici, bolnica, vlade i nevladine organizacije imaju važnu ulogu u ublažavanju psihosocijalnih štetnih učinaka COVID-19 na djecu i adolescente” (Minerva Pediatrics”, 2020.). Njihovi kolege znanstvenici, Ben J. Smith i Michelle H. Lim u “Public Health Research and Practice” (2020.) upozoravaju da “društvena izolacija i usamljenost predviđaju preranu smrtnost, depresiju, kardiovaskularne bolesti i kognitivni (spoznajni) pad”.

Opsirnije na: Vijesti.me

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
0 0 votes
Article Rating
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com
error:
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker