Obavještajni rat: Kako je Turska uspjela razbiti regionalne i međunarodne špijunske mreže

Prošlog četvrtka list Sabah, koji je blizak turskoj vladi, objavio je izvještaj u kojem je otkrio neke detalje o uspjehu turske obavještajne službe u praćenju i razbijanju 5 špijunskih ćelija, od kojih svaka uključuje 3 agenta, svi rade za izraelski Mossad i rade odvojeno jedni od drugih.

Piše: dr. Ali Husein Bakir

List je istakao da je proces pažljivog praćenja trajao godinu dana putem tehnologije i ljudskog faktora, a završio je hapšenjem 15 agenata u 4 različite provincije, u oktobru, tokom veoma pažljivo planirane prikrivene operacije.

Prema dostupnim informacijama o ovim ćelijama, izraelski Mossad je uspio da regrutira Arape da rade u njihovim redovima u Turskoj, s fokusom na prikupljanju informacija o turskim državljanima i istaknutim stranim studentima na raznim turskim univerzitetima, posebno onima koji će se vjerovatno pridružiti sektoru turske odbrambene industrije. Neki od radnika u ovim ćelijama sastali su se sa svojim izraelskim operativcima u Švicarskoj i Hrvatskoj, a članovi ćelija su dobili instrukcije od izraelskih operativaca i u drugim evropskim i afričkim zemljama poput Rumunije, Kenije i dr.

Ova operacija uslijedila je nakon što su turske vlasti 13. oktobra otkrile drugu obavještajnu operaciju koja je ciljala mrežu agenata koji rade za iranski režim, dok je kidnapovala iranskog vojnog pilota i pokušala ga prokrijumčariti u Iran.

Prema objavljenim informacijama, turske vlasti su uspjele osujetiti ovu operaciju 24. septembra i uhapsiti 8 osoba, uključujući dva iranska agenta, od kojih jedan ima tursko državljanstvo, dok su pokušavali da otmu i prokrijumčare bivšeg vojnika kroz provinciju Van u istočnoj Turskoj u Iran. Prema informacijama, vlasti su 8 mjeseci pratile proces planiranja operacije, a cilj je bio da se plati ženi da vojniku dâ otrovano piće tokom večere, dok ga je čekao kamuflirani automobil, te da se ponaša kao da ga transportira u bolnicu, ali je umjesto toga trebao biti prebačen u Iran.

Ono što je upečatljivo u ovoj akciji je da je turska strana objavila video snimak akcije prilikom zaustavljanja automobila i hapšenja agenata, a čini se da su time željeli postići dvije stvari: potvrditi vjerodostojnost informacija u svjetlu opetovanog poricanja od strane zvaničnog Irana, i pokazati ozbiljnost u odvraćanju bilo kakvih sličnih operacija u budućnosti. Još jedna stvar koja se može primijetiti je da se operacija dijelom oslanjala na žensku komponentu, tradiciju koju je Izrael koristio u prošlosti.

Ovo nije prvi put da iranski režim koristi ovu metodu u svojim vanjskim obavještajnim operacijama. U operaciji provedenoj u oktobru 2020. godine, iranski obavještajci su kidnapovali iranskog disidenta Habiba Asyouda, bivšeg šefa Arapskog pokreta borbe za oslobođenje Ahwaza, iz Turske u Iran. Nakon hapšenja određenog broja umiješanih u tu operaciju, u decembru 2020., Washington Post je citirao turskog zvaničnika koji je rekao da je Habib namamljen iz Švedske u Tursku preko žene po imenu Sabrin S., te da je u njegovom krijumčarenju, nakon što ga je kidnapovao, učestvovao iranski krijumčar droge.

Ova operacija podsjeća na prethodnu operaciju koja je izvedena iste godine, tokom koje su iranske obavještajne službe, preko njegove kolegice, namamile istaknutog disidenta Ruhollaha Zama iz Francuske u Irak, da bi ga zatim kidnapovali i vratili u Iran, gdje je pogubljen.

Iranski obavještajci su, 14. novembra 2020. godine, ubili Masouda Molavija Vardanjanija, koji je radio kao stručnjak za sajber sigurnost u iranskom Ministarstvu odbrane, na ulicama Istanbula godinu dana nakon što je pronašao utočište u Turskoj.

Ova operacija je izazvala velike tenzije s Iranom nakon što su turske vlasti uhapsile nekoliko osoba zbog umiješanosti u nju, uključujući iranskog diplomatu po imenu Muhamed Reza Nasirzadeh. Nakon što su iranske vlasti demantirale istinitost ove vijesti, Ankara je objavila video snimak na kojem se vidi hapšenje diplomate dok je pokušavao pobjeći iz zemlje u februaru 2021. godine.

U godinama 2019. i 2020. turske vlasti su također uhapsile brojne arapske agente koji su boravili u Turskoj pod optužbom da su špijunirali za Ujedinjene Arapske Emirate, nakon što su bili praćeni i nakon što je otkrivena priroda njihovog posla. Prema informacijama koje su tada procurile, njihova dužnost bila je prikupljanje informacija o arapskim stanovnicima u Turskoj, uključujući političke ličnosti, protivnike UAE i aktiviste u redovima Muslimanske braće.

Osim razbijanja ćelija koje pripadaju ovim zemljama, turske obavještajne službe su nedavno razbile i uhapsile članove ruske mreže Rusa i Uzbeka u Antaliji i Istanbulu koja je vršila političke i vojne špijunske operacije, i koja je imala za cilj pripremanje atentata na čečenske opozicionare. Krajem 2017. godine, Ankara je predala dva ruska špijuna Moskvi u zamjenu za pristanak na oslobađanje dvojice krimskotatarskih političara koje je držala Rusija.

Zbog otvorene prirode zemlje, njenog prihvatanja ljudi različitih rasa i orijentacija, te brzog uspona na regionalnoj i međunarodnoj sceni, mnoge regionalne i međunarodne obavještajne službe nastoje uspostaviti svoja uporišta u Turskoj.

Međutim, primjetno je da većina ovih sistema radi na regrutaciji špijunskih ćelija drugih nacionalnosti kako ne bi izazivali sumnje i direktno snosili gubitke ili posljedice. Iz brzog otkrivanja obavještajnih ćelija drugih zemalja može se zaključiti da je turska obavještajna služba izdvojila velike finansijske, ljudske i tehničke resurse nakon atentata na saudijskog novinara Jamala Khashoggija u konzulatu njegove zemlje u Istanbulu, u oktobru 2018. godine, a čiji je cilj bio da se potkopa ugled Turske.

Otkrivanje preciznih detalja operacije pokazalo je da turska obavještajna služba ima izvanredne sposobnosti. Iako mogućnost osujećivanja svih operacija istovremeno nije moguća, njen odgovor na njih, otkrivanje najsitnijih detalja vezanih za njih i odvraćanje od dodatnih špijunskih operacija ukazuje na to da Turska posvećuje više pažnje obavještajnoj službi u svjetlu sve većeg regionalnog i međunarodno natjecanja i sukoba oko uloga i utjecaja u regionu.

Priroda obavještajne aktivnosti ovih zemalja pokazuje da se one uglavnom fokusiraju na aktivnosti svojih političkih protivnika koji borave unutar Turske. Na osnovu informacija koje su objelodanjene uporedo sa osujećivanjem špijunskih ćelija ovih zemalja unutar Turske, njihovi prioriteti su višestruki i nisu ograničeni isključivo na praćenje protivnika.

Neke zemlje, poput Izraela i Rusije, također se fokusiraju na ljudski resurs povezan s odbrambenom industrijom u Turskoj, koja je svjedočila brzim i velikim skokovima u posljednjih nekoliko godina, a druge, poput UAE npr., fokusiraju se na aktivnosti pojedinaca bliskih ili povezanih s Muslimanskom braćom. No, i ako Ankara uspije da osujeti špijunske operacije ovih zemalja unutar svojih granica, ne očekuje se da će se tiha obavještajna borba sa ovim i drugim zemljama uskoro okončati.

Izvor: Saff.ba

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
Subscribe
Obavijesti o
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex
()
x

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker