Ispovijesti Rusa koji žive u inostranstvu: ‘Tužni smo i zabrinuti, ali jedna stvar nam je posebno iritantna‘

--- Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala ---

U glavnom gradu Estonije, Talinu, snažna podrška vlade sankcijama protiv Rusije dovodi do napetosti i nepoverenja

Otac Grigorij Borisov svakodnevno se moli za Ukrajinu na posebnoj liturgiji u crkvi Lasnamäe, visokom mestu ruskog pravoslavnog bogosluženja u centru najmnogoljudnijeg predgrađa estonske prestonice Talina, gde većina govori ruski.

Crkva Ikone Bogorodice izgrađena je 2013. godine uz pomoć sredstava nevladine organizacije sa sjedištem u Moskvi. Dok se u martu Estonska pravoslavna crkva pridružila drugim crkvama u baltičkoj zemlji u osudi bombardovanja civila u Ukrajini, poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi, patrijarh Kiril, optužen je za teološko pokriće rata ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini .

Borisov, 32-godišnjak koji je pohađao teološki fakultet u Sankt Peterburgu, hoda “na ivici”. Kaže da ne smije pričati o politici i ratu. Ali ovaj svećenik priznaje da u njegovoj skupštini u ovom ekonomski siromašnom dijelu grada postoji široka anksioznost. “Situacija mentalnog zdravlja je loša – kovid, rat, ekonomska situacija, cijene plina. Ove stvari čine ljude tužnim i zabrinutim”, kaže on.

Borisov ističe da se jednako odnosi prema svima koji dolaze u crkvu, bilo da su Estonci, Ukrajinci ili Rusi. „Ne postoji (za njega) ni Grk ni Jevrejin“, navodi on, citirajući odlomak iz Biblije kralja Džejmsa, koji kaže da su „svi jedno u Hristu Isusu“.

Izvan crkve Lasnamäe u istočnom Tallinnu, među visokim stambenim blokovima dokle god pogled seže, tako lijepi stavovi i postupci stoje u oštroj suprotnosti sa stvarnošću sve anksioznije ruske zajednice, koju neki vide kao “petu kolonu” i veoma nepoverljiv prema drzavi..

“Bolje da pazim šta govorim”

Estonija je bila sovjetska republika od 1944. do 1991. godine, a oko 322.000 od 1,3 miliona stanovnika izjašnjavaju se kao etnički Rusi, dok 90.000 ima rusko državljanstvo. Mnoge nacionalnosti okrenule su se vijestima ruske televizije, a postoji i visok stepen segregacije.

U međuvremenu, estonska vlada, predvođena Kajom Kallas, zauzela je čvrst stav o potrebi pritiska na Rusiju povećanjem ekonomskih sankcija koje je Zapad uveo njenoj ekonomiji, zabranom putnih viza za svoje građane i uklanjanjem parafernalija Sovjetskog Saveza kao što su spomen-obeležja Svetu. Rat II.

To je dinamika koja rizikuje opasne nesporazume u kojima bi se protivljenje Putinovoj Rusiji moglo protumačiti kao neodobravanje Rusa u cjelini.

Karsten Brüggemann, profesor estonske istorije na Univerzitetu u Talinu, rekao je da finansijsku pomoć koja se nudi ukrajinskim izbjeglicama neki u ruskoj zajednici vide i kao prijetnju.

“Zato što vide koliko novca država daje ukrajinskim izbjeglicama, a ne dobijaju ništa”, kaže on. “(Za) neke od Rusa koji su u lošoj socioekonomskoj situaciji, to je u najmanju ruku prilično iritantno.”

Dok veša veš na terasi svog stana u prizemlju, u senci Lasnamäeove crkve, 39-godišnja majka troje i petoro dece, koja je odbila da kaže svoje ime, kaže da je rođena u Talinu, ali se identifikuje kao Ruskinja . “Bolje da pazim šta govorim jer ću biti deportovana”, rekla je.

“Bilo je dobro prije rata. Radio sam za dvije estonske kompanije i bilo je dobro, ali sada nas vide kao opasne. Šta će nam dalje? Nisam za sankcije EU. One ne štete Rusiji, ali mi smo ovde.Ja sam lični trener i ne mogu da priuštim da vozim auto na posao.Vozem auto samo sa decom.Ne mogu priuštiti da ga napunim (gorivom).Vlada treba da uzme briga o svom narodu, a ne o Ukrajincima koji nam prijete, koji protestuju ispred ruske ambasade. Uvijek se okrećem preko ramena”, kaže on.

Privrženost Rusa liniji Kremlja nije sigurno

Ova žena je čula lažne tvrdnje da je estonska vlada ukinula besplatne obroke za djecu u školama na ruskom jeziku. „Ne znam da li je to istina, ali može biti istina“, insistira on.

Tačka pojačane napetosti između estonske vlade i etničke ruske zajednice bio je prošlosedmični potez da se tenk T-34 iz sovjetske ere ukloni sa postolja u istočnom gradu Narva, gdje 95,7 posto stanovništva govori ruski jezik, a 87,7 posto stanovništva posto su etnički Rusi.

Odluka je donesena kao dio šireg plana da se između 200 i 400 javnih spomenika premjesti u muzeje s obrazloženjem da je invazija Kremlja na Ukrajinu “otvorila rane u našem društvu na koje nas podsjećaju ovi spomenici iz komunističkog doba”.

Bilo je zabrinutosti zbog nemira. Premještanje statue poznate kao “Bronzani vojnik” u Tallinnu u aprilu 2007. godine dovelo je do nereda u dvije noći u starom dijelu glavnog grada, tokom kojih je jedan ruski demonstrant ubijen. Ovoga puta mještani su se umjesto toga mirno okupili kako bi položili cvijeće na mjesto gdje je bio postavljen tenk.

Ankete pokazuju da je odanost etničkih Rusa liniji Kremlja daleko od sigurne od rata, a nedavno istraživanje je pokazalo da se oko trećine onih koji se izjašnjavaju kao Rusi u Estoniji slažu sa premještanjem sovjetskih spomenika s javnih mjesta u muzeje. Ipak, strahovi od problema ostaju.

Ruska hakerska grupa ‘Killnet’ tvrdi da stoji iza, kako su estonski zvaničnici rekli, velikog, ali uzaludnog sajber napada na estonske institucije ubrzo nakon što je tenk premješten. U ponedjeljak su ruski istražitelji rekli da je ubistvo Darije Dugine, kćerke ultranacionalističkog ruskog ideologa u blizini Moskve, počinila Ukrajinka za koju kažu da je otputovala u Estoniju nakon ubistva.

Katri Raik, bivša ministarka u vladi, koja je gradonačelnica Narve od 2020. godine, ističe da u ruskoj zajednici postoji istinska nervoza da će biti uhvaćeni u “unakrsnu vatru” između Moskve i Talina.

Mnogi ne govore tečno estonski jezik

„Sada je veoma važno šta će se dalje desiti“, rekla je ona za najveći estonski dnevnik Postimees. “Tih ‘crvenih’ spomenika (više) nema. Je li to sada sve? Ili šta estonska država ima na umu u vezi s Narvom. Moramo vratiti povjerenje između države Estonije i Narve”.

Raik je dodao: “Moramo se riješiti straha ljudi iz Narve, koji su mnogi ljudi jučer izražavali na raznim sastancima. Strahuju da će biti uklonjeni iz Estonije. Mi sigurno nećemo protjerati ljude iz Narve”.

Govoreći na Dan nezavisnosti Estonije u subotu, predsjednik zemlje Alar Karis govorio je o bolesnoj atmosferi koju je izazvalo uklanjanje tenka. “Moramo priznati da neki stanovnici naše zemlje imaju drugačije istorijsko shvatanje”, rekao je on. “Mnogi naši sunarodnici još uvijek ne govore tečno estonski, ali osim jezika, ili uglavnom zato što ga ne govore, ne uče ni ideološki nepristrasna historija Estonije, Evrope i svijeta”.

Međutim, pozvao je na razumijevanje i osjetljivost u vrijeme kada je lako izgubiti osjećaj za nijanse. „Ima nas 1,3 miliona“, kaže on. “Imamo moć i snagu. Ali samo ako idemo naprijed pazeći jedni na druge i ne ostavljajući vlastitu istinu po strani.” (Jutarnji)

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
Subscribe
Obavijesti o
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker