Rifat ef. Fejzić: Na oko 700 muslimana imamo jednu džamiju i to je kuriozitet i za islamski svijet

Reis Rifat ef. Fejzić na čelu je Islamske zajednice u Crnoj Gori od 2004. godine i nedavno je izabran po četvrti put za tu važnu funkciju.

U proteklom periodu muslimani Crne Gore, kao i svi njeni građani prolazili su kroz različite izazove, ali to nije spriječilo Islamsku zajednicu da, bez obzira na okolnosti, gradi svoju infrastrukturu, kadrove i imidž. Islamska zajednica u Crnoj Gori ima dobru saradnju s islamskim zajednicama na Balkanu, kao i s Turskom i arapskim državama koje su na različite načine podržale njen rad.

Reis Fejzić u razgovoru za Stav ističe da muslimani u Crnoj Gori pripadaju autohtonim narodima, te da su islam i Islamska zajednica u Crnoj Gori priznati države 1905. godine Ustavom Knjaževine Crne Gore.

Posebno je prepoznatljiv po komunikaciji na Twitteru, gdje pored predstavljanja svog rada i djelovanja Islamske zajednice kroz komentare na društvene događaje i procese daje svoj konstantni doprinos društvu.

STAV: Početkom novembra mjeseca izabrani ste po četvrti put za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori, koju predvodite od 2003. godine. Tom ste prilikom istakli da ćete nastaviti s unapređenjem vjerske infrastrukture i podmlađivanjem kadrova. Kakvo je stanje u Islamskoj zajednice u kontekstu kapaciteta kadrova, učešća mladih i žena u institucijama?

FEJZIĆ: Možda zvuči neskromno, ali Islamska zajednica u Crnoj Gori danas je dostigla zavidan nivo kada su u pitanju infrastrukturni i kadrovski resursi. Izgrađene su brojne džamije, islamski centri i vjersko-obrazovne institucije. Statistika kaže da na oko 700 muslimana imamo jednu džamiju, odnosno mesdžid, što je kuriozitet i za zemlje islamskog svijeta. Naša Medresa iznjedrila je stotine mladih ljudi koji se ostvaruju u raznim društvenim sferama. Svi oni na razne načine pružaju doprinos razvoju Islamske zajednice, a dio njih to čini i kroz radne angažmane u našim institucijama. Žene su zastupljene u vjersko-prosvjetnim djelatnostima, ali i u predstavničkim i upravno-administrativnim organima. Ovo su već uspostavljeni standardi koje ćemo, uz Allahovu, dž. š., pomoć, i u budućnosti afirmisati i unapređivati.

STAV: Islamska zajednica u Crnoj Gori jeste višenacionalna zajednica koja predstavlja najbolji primjer saradnje Bošnjaka i Albanaca. Možemo li ovaj koncept međusobne saradnje prenijeti i u druge balkanske zemlje gdje ova dva naroda žive zajedno?

FEJZIĆ: Tačno je da je Islamska zajednica u Crnoj Gori višenacionalna i da može služiti kao primjer saradnje i mnogo razvijenijim društvenim sistemima. To je naša stoljetna tradicija koja je položila brojne historijske ispite, uključujući i onaj s početka devedesetih godina prošloga stoljeća.
Duboko sam uvjeren da bi prevladanje ovog koncepta nad rigidno nacionalnim značio pobjedu za svu našu djecu u regionu.

STAV: Političke promjene u Crnoj Gori najteže su se odrazile na Bošnjake, odnosno muslimane koji su u toku održavanja litija, ali i poslije izbora bili stalno izloženi napadima i provokacijama. Takva su nas dešavanja vratila u ratne devedesete. Ova dešavanja pokrenula su novi val iseljavanja Bošnjaka, naročito iz Sandžaka, te nastojanje vlasti da crnogorskoj dijaspori u kojoj su Bošnjaci i Albanci dominantni uskrati državljanstvo. Kako zaustaviti ovaj negativni proces?

FEJZIĆ: Mišljenja sam da vinovnici širenja vjerske i nacionalne mržnje i netrpeljivosti nisu inspiraciju našli u vjerskim okupljanjima, odnosno litijama, već u radikalnim ideologijama određenih političkih subjekata, što se, uostalom, najočitije manifestovalo nakon izborne noći. Napadi na vjerske objekte i ugledne muslimane, besprizorni grafiti s porukama mržnje imali su za cilj izazivanje straha i latentno etničko čišćenje kao krajnju posljedicu. S ove tačke gledišta mislim da im to neće poći za rukom. Ipak, iako su napadi i provokacije osuđeni sa svih relevantnih adresa, nije se odmaklo u njihovom rasvjetljavanju i procesuiranju. Islamska zajednica se oštro protivila svakoj inicijativi koja bi dovela do uskraćivanja državljanstva našoj dijaspori, i to je u svim razgovorima s relevantnim subjektima naglašavala. Vjerujem da je presudni dio vladajuće strukture ipak prihvatio argumentaciju i sugestije šire javnosti i zapadnih partnera, te da se ova tema više neće razmatrati.

STAV: Islamofobija je globalni izazov muslimana koji na Balkanu ima posebne političke, medijske, kulturne i demografske implikacije. Kakav odgovor Islamska zajednica ima na prisustvo islamofobije u Crnoj Gori?

FEJZIĆ: Pripadnici islama u Crnoj Gori pripadaju autohtonim narodima. Islam i Islamska zajednica u Crnoj Gori priznati su od države još od 1905. godine Ustavom Knjaževine Crne Gore. Dakle, islam u Crnu Goru nije došao jučer, niti ga je donijela globalizacija. Islamska zajednica se trudi da svojim primjerom ruši predrasude i percepciju o islamu koju stvaraju globalni mediji. Mislim da u tome imamo uspjeha.

STAV: Pitanje popisa stanovništva u Crnoj Gori izuzetno je ispolitizirano, zbog čega je upitno njegovo održavanje u narednoj godini. S druge strane, na popisu 2011. godine imali smo niz kategorija za Bošnjake i muslimane. Kako u postojećim negativnim političkim okolnostima promijeniti metodologiju popisa stanovništva?

FEJZIĆ: Na popisu iz 2011. godine imali smo mnogo više kategorija nego po dvije, i za Bošnjake i za muslimane. Također, imali smo dvije kategorije o vjerskoj pripadnosti islamu, “muslimansku i islamsku vjeroispovijest”. Kategoričkim insistiranjem Islamske zajednice ove dvije kategorije su naknadno spojene u jednu. Koliko je meni poznato, predstojeći popis odložen je i zbog zahtjeva za usklađenost popisnog procesa s evropskim standardima i metodologijom. To nam daje nadu da će se isključiti aktuelne tendencije ka “projektovanim” rezultatima nauštrb manjinskih naroda. Ipak, mislim da je rad na podizanju svijesti o pripadnosti i identitetu glavni imperativ subjekata koji zastupaju nacionalne interese manjinskih naroda.

STAV: Kakvi su odnosi Islamske zajednice u Crnoj Gori s Rijasetom IZ u Bosni i Hercegovini i s drugim islamskim zajednicama u regiji?

FEJZIĆ: Islamska zajednica u Crnoj Gori ima bratske odnose sa svim islamskim zajednicama u regionu, pri čemu Rijaset IZ u BiH zauzima posebno mjesto, kao duhovno sjedište nekadašnje zajedničke Islamske zajednice. Imajući u vidu zajedničko historijsko nasljeđe, ali i nesporni interes svih muslimana u regionu, mislim da bi saradnja trebala biti sadržajnija. Islamska zajednica u Crnoj Gori djeluje u tom pravcu.

STAV: Bošnjaci i ostale manjine imali su presudnu ulogu u obnavljanju nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, što se odrazilo na vrlo dobru saradnju s ranijom vlasti. Kakve odnose imate s novom Vladom i da li je i dalje ključ održivosti crnogorske državnost u rukama manjina?

FEJZIĆ: Tačno je da su Bošnjaci i ostali manjinski narodi u Crnoj Gori imali nespornu ulogu u obnovi nezavisnosti Crne Gore. Njihova lojalnost državi u kojoj žive i koju su zajedno s drugim građanima stvarali i dalje je neupitna. Ipak, rekao bih da su manjinski narodi stabilan dio većinskog korpusa i svijesti da će Crna Gora nadživjeti sve destruktivne ideje i ljude koji ugrožavaju njenu državnost. Islamska zajednica ne bira vlast već to čine građani. Saradnja legitimnih vlasti s vjerskim zajednicama doprinosi boljem razumijevanju i stabilnosti društva. Promjena vlasti u Crnoj Gori došla je u trenutku kad su vjerske teme dominirale javnim diskursom. Mislim da je Islamska zajednica u tim procesima prepoznata kao društveno odgovoran subjekt i da je to razlog korektne saradnje i s novim vlastima.

STAV: Medresa “Mehmed Fatih” najvažnija je odgojno-obrazovna ustanova muslimana u Crnoj Gori. Koje institucije Islamska zajednica planira pokrenuti u budućnosti u cilju jačanja islamskih vrijednosti u društvu?

FEJZIĆ: Medresa “Mehmed Fatih” je sigurno jedna od najznačajnijih ustanova Islamske zajednice. Počela je s radom 2008. godine, a 2014. godine Nacionalni savjet pri Ministarstvu prosvjete izdao je saglasnost da Medresa izvodi javnovažeći plan i program. Ovom odlukom, osim što je izdefinisana priroda škole kao opšteobrazovne ustanove koja izvodi vjersku nastavu, osiguran je i nastavak studija svršenicima medrese. Tako da oni mogu nastaviti studij na bilo kojem fakultetu, kao i gimnazijalci. Danas imamo na stotine svršenika škole koji studiraju na različitim fakultetima u državi ili inostranstvu. Od 2017. godine Vlada finansira jednim dijelom rad škole. U budućnosti su nam najprioritetniji projekti islamski centri u Bijelom Polju i Podgorici.

STAV: Islamska zajednica u Crnoj Gori ima izuzetno dobre odnose s Turskom i njenim institucijama, što je potvrđeno tokom posjete predsjednika Erdoğana, koji je dobio najveće priznanje Islamske zajednice “Husein-paša Boljanić”. Kolika je uloga Turske i drugih muslimanskih država u razvoju Islamske zajednice u Crnoj Gori?

FEJZIĆ: Otvaranjem Ambasade Republike Turske u Crnoj Gori počela je intenzivnija saradnja Islamske zajednice s nama bratskom državom. Republika Turska, osim što je pomogla izgradnju najbitnijih infrastrukturalnih objekata Islamske zajednice, znatna sredstva uložila je u unapređenju zdravstva, školstva i razvoja poljoprivrede u Crnoj Gori. Tako da se Turska pokazala velikim prijateljem ne samo muslimana u Crnoj Gori već i države Crne Gore. Ovo je za posljedicu imalo unapređenje položaja muslimana u državi. Osim Republike Turske, uspostavili smo dobre odnose s Emiratima, Kuvajtom i Katarom. Sve ove države su pomogle u radu Islamske zajednice na različite načine.

Izvor: Stav.ba

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
Subscribe
Obavijesti o
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex
()
x

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker