Historija baklave: Odakle potječe slastica bez koje je nezamisliva bajramska trpeza

--- Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala ---

Bajram samo što nije zakucao na naša vrata, a ono što ga svakako čini posebnim, uz drage ljude i druženje, su i poslastice u kojima ćemo ovoga dana uživati. Jedna od omiljenih je definitivno baklava, a iako je mnogi prisvajaju, rijetko ko zna koliko duboko seže njena historija.

Tankim, lisnatim jufkama punjenim orašastim plodovima i sastojcima zbog kojih se topi u našim ustima, mnogi ne mogu odoljeti, a kada zanemarimo gastronomski užitak, baklava se može pohvaliti i bogatom historijom te titulom jedne od najukusnijih tradicionalnih libanonskih jela.

Historija baklave je duga i bogata događajima, a dolaskom Osmanskog carstva na vlast u 14. stoljeću, ona će se zauvijek promijeniti.

Čudo Mezopotamije

Dok svi, od Balkanaca, Grka, Turaka pa sve do Jermena, tvrde da su prvi napravili baklavu, čini se da zasluge moraju pripasti Asircima iz Mezopotamije (regija koja se sastoji od današnjeg Iraka, Sirije, Irana i Turske). Naučnici vjeruju da se ovaj magični trenutak u ljudskoj historiji dogodio oko 8. stoljeća prije nove ere, kada je prva baklava napravljena u prilično rustičnim uslovima, u pećima na drva.

Porijeklo naziva “baklava”

Kao što postoje različita mišljenja o porijeklu baklave, sporno je i porijeklo njenog naziva. Riječ “baklava” je posuđenica iz osmanskog turskog.

Turski etimolozi tvrde da je tursko porijeklo (baklağı ili baklağu), dok neki kažu da “baklava” može doći od mongolskog korijena riječi “bayla” što znači vezati, zamotati, gomilati.

Prema drugom izvoru, Armeni insistiraju kako je riječ “baklava” jermenskog porijekla jer se čini kao da je povezana sa jermenskom riječi za “bakh” što znači post i “halva” što znači slatko.

Svako ima svoje

U antičko doba, grčki mornari i trgovci bili su redovni posjetioci Mezopotamije i nije im trebalo dugo da postanu veliki obožavatelji ove ukusne poslastice. Ne samo da su ponijeli kući onoliko baklava koliko su mogli ponijeti, već su čak uspjeli nabaviti i njen recept, a do 3. stoljeća prije nove ere baklava se pravila i služila u svim bogatim grčkim domaćinstvima.

Grci su čak zaslužni za značajno poboljšanje ove popularne poslastice tako što su ovladali umijećem razvlačenja izuzetno tankog tijesta. Ovo savršeno tijesto nazvano je phyllo, što je grčka riječ za list, obzirom na to koliko je bilo nevjerovatno tanko.

Glas o nevjerovatnoj baklavi brzo se proširio i ubrzo su svi, od starih Perzijanaca, Rimljana do Azijaca i Sjevernoafrikanaca, pravili i uživali u baklavi, često sa svojim suptilnim varijacijama.

Arapi su dodavali ružinu vodicu i kardamom, dok su Jermeni preferirali karanfilić i cimet. Također, u Perziji su poznati poslastičari izmislili baklavu u obliku dijamanta čiji je nadjev od oraha bio “začinjen” plodovima jasmina, dok se u Albaniji pravi uglavnom baklava bez oraha u punjenju.

Vrijeme promjena

Dolaskom Osmanskog carstva na vlast u 14. stoljeću historija baklave će se zauvijek promijeniti. Gotovo sve mnoge kulture koje su razvile i usavršile vlastite verzije baklave bile su progutane unutar osmanskih granica, što je zapravo značilo da je proizvodnja baklave konsolidirana. Dok mnogi ovo vide kao vrijeme kada je umijeće pravljenje baklave”uništeno”, drugi na ovaj period gledaju kao da je isto usavršeno.

Najstariji izvještaji o baklavi nalaze se u kuhinjskim bilješkama Topkapi palače prema kojima je ona pečena u Dvoru 1473. godine, a kada je Osmansko carstvo konačno palo početkom 20. stoljeća, baklava se konačno proširila širom Evrope i šire.

Više od samo ukusne poslastice

Ako vam nevjerovatan ukus baklave nije dovoljan, ona dolazi i sa nekim vrlo cijenjenim zdravstvenim prednostima među libanonskom hraneom. Orasi, pinjoli i bademi bogati su nezasićenim mastima koje mogu pomoći u kontroli holesterola i odličan su izvor vitamina E, bakra, magnezijuma i folne kiseline. Baklava phyllo pecivo je niskokalorično i ne sadrži trans-masti i zasićene masti.

Jeli su je samo bogataši

Baklava je bila izuzetno skupa i poslastica koja zahtijeva vrijeme i trud da se napravi, stoga je ista ostala hrana koja se vezuje za bogate ili, kao u sutrašnjem slučaju, koja se čuva izričito za posebne prilike.

I dan danas u Turskoj postoji uobičajen izraz da “nisi dovoljno bogat da jedeš baklavu svaki dan” iako su se vremena promijenila te vas od jednog paketa ove poslastice dijeli samo jedan klik ili odlazak u slastičarnicu.

Iako ih ima više, volimo svaku njihovu vrstu

Osim naše tradicionalne “obične” baklave, u ponudi se često mogu naći i ona sa lješnjacima, pistacijom, čokoladom, bademima, kokosom, kao i divit baklava. Jedna od najpoznatijih baklava u Turskoj je krem baklava odnosno Shaabiyat, dok u ponudi vrlo lako možete naći i baklavu sa mrkvom ili tikvom.

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
0 0 votes
Article Rating
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com
error:
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker