VUČIĆ NAJAVIO PREUSMJERAVANJE IBRA kroz planinsko područje Tutina i Ribarića
Vučićeva najava otvorila veliko pitanje: Šta bi se dogodilo s Gazivodama ako se preusmjeri Ibar?
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je otvorio pitanje mogućeg preusmjeravanja rijeke Ibar na području centralne Srbije, a njegova najnovija izjava odmah je pokrenula rasprave o tome šta bi takav potez značio za jezero Gazivode, vodosnabdijevanje i energetski sistem Kosova.
Vučić je rekao da Srbija razmatra različite razloge za promjenu toka Ibra, navodeći kao jedan od njih odnos prištinskih vlasti prema Srbima na Kosovu. Prema njegovim riječima, u razmatranje mogućnosti već su uključeni građevinski stručnjaci, inženjeri i drugi eksperti.
Ako bi značajan dio vode bio preusmjeren prije nego što Ibar stigne do akumulacije Gazivode, dotok u jezero bio bi ozbiljno smanjen. To ne bi automatski značilo da bi akumulacija nestala, ali bi dugoročno moglo imati velike posljedice.
Gazivode zavise od Ibra
Gazivode su formirane izgradnjom brane na Ibru, a sama rijeka predstavlja njihov ključni izvor vode. Akumulacija raspolaže sa oko 370 miliona kubnih metara vode.
Koliko bi se nivo jezera smanjio u slučaju preusmjeravanja Ibra zavisilo bi od više faktora – prije svega od količine vode koja bi bila skrenuta, padavina, dotoka drugih pritoka i količine vode koja se svakodnevno koristi.
Zbog toga se bez konkretnog projekta i detaljnih hidroloških analiza ne može tvrditi da bi Gazivode jednostavno presušile.
Ipak, ozbiljno i dugotrajno smanjenje priliva moglo bi dovesti do značajnog pada nivoa akumulacije i ugroziti njene najvažnije funkcije.
Posljedice ne bi bile samo hidrološke
Problem bi mogao biti mnogo širi od samog izgleda i nivoa jezera.
Gazivode imaju važnu ulogu u hidrosistemu „Ibar–Lepenac“, koji se koristi za potrebe stanovništva, industrije, poljoprivrede i energetskog sektora.
Pad količine vode direktno bi mogao uticati na rad Hidroelektrane Gazivode, čija bi proizvodnja bila smanjena. U slučaju ekstremnog pada nivoa, proizvodnja električne energije mogla bi biti i obustavljena.
Posebno osjetljivo pitanje bilo bi vodosnabdijevanje. Prema podacima američke Nacionalne laboratorije PNNL, voda iz sistema Gazivode obezbjeđuje približno trećinu pijaće vode na Kosovu, dok se koristi i za hlađenje termoelektrana.
Zbog toga bi dugotrajnije smanjenje raspoložive vode moglo donijeti probleme stanovništvu, poljoprivredi i industriji, ali i energetskom sektoru.
Ipak, bilo kakve tvrdnje o neposrednom energetskom kolapsu bile bi preuranjene dok ne postoje podaci o tome koliko bi vode bilo preusmjereno i na koji način.
Projekat koji bi zahtijevao ogromne radove
Preusmjeravanje Ibra ne bi bio jednostavan građevinski poduhvat.
Na području Tutina i Ribarića takav zahvat mogao bi zahtijevati izgradnju kompleksnog sistema tunela, kanala, brana i drugih objekata za prebacivanje vode u drugi sliv.
Osim ogromnih finansijskih troškova, otvorila bi se i pitanja uticaja na životnu sredinu i stanovništvo.
Promjena vodnog režima Ibra mogla bi uticati na ekosistem, biljni i životinjski svijet, kvalitet vode, ali i na naselja i privredne aktivnosti koje zavise od ove rijeke.
Gazivode su već godinama osjetljivo pitanje
Akumulacija ima i širi međunarodni značaj. Američki stručnjaci su još 2021. godine upozorili na činjenicu da se Gazivodama upravlja bez odgovarajućeg sporazuma o prekograničnoj saradnji.
Tada je preporučeno uspostavljanje zajedničkog mehanizma za upravljanje vodnim resursima.
Zbog toga bi eventualno preusmjeravanje Ibra imalo posljedice koje bi prevazilazile granice Srbije i Kosova.
Ideja postoji decenijama
Vučić je o mogućnosti skretanja Ibra govorio i krajem 2024. godine. Tada je naveo da ideja datira još iz 1985. godine i da o njoj postoji dokumentacija u „Srbijavodama“.
Istovremeno je ranije isticao da nije bio pristalica korištenja prirodnih resursa kao instrumenta političkog pritiska.
Ovoga puta poruka je bila drugačija. Vučić je, govoreći o odnosu Prištine prema Srbima na Kosovu, poručio da Srbija ima svoje interese i da će se u skladu s njima ponašati.
Za sada, međutim, nema javno predstavljenog konkretnog projekta, trase budućeg sistema, procjene vrijednosti radova niti zvanične odluke državnih institucija o početku realizacije.
Zbog toga ostaje nejasno da li je riječ o ozbiljnom pokretanju inženjerskog projekta koji bi mogao trajati godinama ili o političkoj poruci upućenoj Prištini u trenutku novih tenzija oko Gazivoda.
Jedno je sigurno: ukoliko bi se značajan dio Ibra dugoročno preusmjerio prije njegovog ulaska u Gazivode, posljedice po ovu akumulaciju mogle bi biti veoma ozbiljne. Potpuni nestanak jezera ne može se unaprijed tvrditi, ali bi uskraćivanje njegovog glavnog prirodnog dotoka predstavljalo veliki udar na sistem koji ima ključnu ulogu u vodosnabdijevanju i energetici.
VUČIĆ: SRBIJA MENJA TOK REKE IBAR!
Građevinski sektor je dobio zadatak za izradu projekta za promenu vodotoka reke Ibar i izgradnju novih hidroelektrana preko kojih bi Srbija dobila dodatne izvore struje. pic.twitter.com/Hb9Gq2er3V
— War Chief (@cveks) August 9, 2026
