Vanhanen: Finci se ne plaše Rusije, spremni su se i oružjem braniti od nje

Finska ima moderne i visoko motivisane oružane snage sa silom od 280.000 vojnika i rezervom do njih 900.000, tvrdi finski ekspert i savjetnik partije NKP.

Finska se Rusije ne plaši, jer ju je historija podučila da nikada ne skida pogled sa svog istočnog susjeda, a u slučaju najgoreg scenarija, spremna se od njega braniti svim sredstvima, uključujući i oružje i moderno opremljene i visoko motivisane oružane snage.

Ova tvrdnja Henrija Vanhanena, eksperta za vanjsku politiku i savjetnika Nacionalne koalicione partije Finske, možda na prvi pogled može biti iznenađujuća, jer se uz Finsku decenijama unatrag moglo vezati sve, samo ne rat. Mnogima je ta zemlja simbol demokratije, liberalizma, socijalne zaštite, tolerancije, ljudskih prava…, svega, samo ne oružja, nasilja i ratovanja.

No, tako je samo na prvi pogled, jer, burna historija Fince je naučila da sve nabrojano čime se danas diče, u svakom trenutku moraju biti spremni braniti i sopstvenom krvlju, kao što su morali i ranije kako bi sačuvali svoju državu.

U ovom slučaju, prijetnja je više nego očita i dolazi iz Moskve, budeći finska sjećanja na brutalni Zimski rat iz 1939. i 1940. godine, koji je pokrenuo sovjetski diktator Jozef Staljin, sa ambicijom da Finsku, koja se otcijepila od Rusije nakon Boljševičke revolucije 1917, vrati pod okrilje Moskve. Tada, finska vojska odbila je nastraj mnogo moćnijih sovjetskih postrojbi i nanijela im ogromne gubitke, ali pritom izgubila dio svoje teritorije. To Finci nikada nisu zaboravili.

„Mnogo puta smo doživjeli teška iskustva, Nikada to nismo zaboravili, to je u našem DNK-u“, rekao je jednom prilikom finski predsjednik Saulija Niinista, govoreći o Rusiji.

Zbog svega navedenog, Finska nikada nije odvratila pogled od susjeda s kojim dijeli 1.340 klometara dugu granicu, a Vanhanen u razgovoru za Al Jazeeru tvrdi da je ta zemlja, uprkos nastojanjima da izgradi dobrosusjedske odnose sa SSSR-om, a kasnije i sa Rusijom, kao i vojnoj neutralnosti, svo to vrijeme uporedo radila na jačanju svog vojnog potencijala kako bi bila spremna i za najgore moguće scenarije.

A priča o tim „najgorim scenarijima“ aktuelizirana je nakon ruskog napada na Ukrajinu i promjene vanjskopolitičkog kursa i sigurnosne politike Švedske i Finske, koje su zbog ruske prijetnje zatražile članstvo NATO-u, što je izazvalo nedvosmislene prijetnje Moskve.

  • Plaše li se prosječni Finci moguće agresivne ruske reakcije na kandidature njihove zemlje za NATO, pošto su iz Moskve redovno stizale prijetnje na račun Finske otkako se počela spominjati ta tema?

– Finci se ne plaše Rusije, ali su, naravno, mnogi šokirani ruskim terorom nad ukrajinskim civilima i zabrinuti zbog rata. Ne čini se vjerovatnim da bi Rusija pribjegla vojnim sredstvima protiv Finske, ali bez obzira na to bilo prijetnje ili ne, spremni smo za sve scenarije. Finska je stabilna demokratija i nije je lako zaprepastiti, ako se u nju dira. No, mogli bismo očekivati različite hibridne mjere protiv Finske, ali ništa preozbiljno što ne bismo mogli sami mogli riješiti.

  • Finska se već dugo smatra miroljubivom zemljom, ali malo se toga zna o njenom vojnom potencijalu. Koliko Finska može pridonijeti NATO-u i stabilnosti i sigurnosti u Evropi?

– Finska ima moderne oružane snage sa ratnom silom od 280.000 vojnika i rezervom do njih 900.000, vrhunsko naoružanje kao što su letjelice Hornet, projektili JASSM, Stingeri i sistemi GLRMS i jednom od najvećih spremnosti nacije za odbranu zemlje u slučaju vojnog napada. Finska se brine o svojoj odbrani i može dati vrijedan doprinos NATO-ovoj kolektivnoj odbrani u Evropi, posebno na sjeveru kontinenta. Geostrateški položaj Finske između regije Arktika i Baltičkog mora također je čini vrijednom za Alijansino planiranje odvraćanja i odbrane. Dakle, rekao bih da Finska ima mnogo za ponuditi evropskoj stabilnosti.

  • Finski ministar Tytti Tuppurainen rekao je ‘nakon osam decenija života u sjenci SSSR-a i Rusije, Finsku ne iznenađuje prijetnja ratom u Evropi’. Da li to znači da je Finska spremna i na najgori scenarij kada je u pitanju Rusija?

– Kada se Sovjetski Savez raspao, većina evropskih zemalja smanjila je broj vojnika i značajno snizila izdatke za odbranu. Finska nikada nije spustila loptu kada se radi o nacionalnoj odbrani nakon 1990-ih. Uvijek smo održavali funkcionalnu vojsku baziranu na regrutima čija je glavna zadaća teritorijalna odbrana Finske. Pa čak i kada smo, naravno, proteklih desetljeća pokušavali unaprijediti odnose Rusije i Zapada i zalagali se za međusobni dijalog, uvijek smo pazili da naša nacionalna sigurnost ne bude ugrožena. To je nasljeđe kolektivnog historijskog sjećanja Finske, koja se u prošlosti morala braniti od ruskih napada. Stoga smo spremni zaštititi našu nezavisnost oružjem, ako to bude potrebno.

  • Švedska se izjasnila da po pristupanju NATO-u na svojoj teritoriji neće rasporediti NATO-ovo naoružanje. Šta će učiniti Finska, ako u vidu imamo izjavu ruskog predstavnika u UN-u da bi u slučaju raspoređivanja takvog oružja teritorije Švedske i Finske mogle biti ‘moguće mete napada’?

– Finska ne bi trebala i najvjerojatnije neće postavljati nikakve uvjete za svoje članstvo u NATO-u u pogledu baza, trupa ili nuklearnog oružja. To ne znači da bismo ih aktivno nastojali postaviti i u Finskoj. Ako bi se to dogodilo, to bi bila posljedica negativnog sigurnosnog trenda, vjerovatno zbog Rusije. Dakle, sama Rusija mogla bi imati veliki utjecaj na to koliko bi Finska aktivno željela rasporediti infrastrukturu NATO-a na svom tlu. Ako Rusija prijeti Finskoj ili se ponaša agresivno, mi ćemo odgovoriti u skladu s tim, ali naravno ne bismo željeli da se u našem susjedstvu razvijaju bilo kakve sigurnosne dileme.

  • Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednost Rusije Dmitri Medvedev nedavno rekao da će Rusija rasporediti nuklearno i hipersonično oružje u svojoj enklavi Kalinjingradu i da će Švedska i Finska morati živjeti sa činjenicom da je to oružje u njihovoj blizini. Koliko je zabrinjavajuća ta mogućnost?

– Rusija u svakom slučaju može izvesti ove manevre, bez obzira na postupke Finske. Stoga ne bih nužno vidio uzročno-posljedičnu vezu između odluke Finske i izbora Rusije. Pretpostavljam da će Rusija nastojati ojačati svoj vojni položaj u regiji, bez obzira na razvoj događaja.

  • Dok su se sve ostale članice NATO-a pohvalno očitovale o kandidaturama Švedske i Finske, Turska je protiv. Mislite li da će zaista nastaviti blokirati prijem dvije zemlje?

– Uvijek postoji mogućnost da se neke države članice NATO-a u tom procesu proširenja pozovu na svoj nacionalni interes. Većina je Finskoj dala snažnu podršku, a iz Turske do obraćanja Recepa Tayyipa Erdogana iz Ankare nismo čuli ništa osim pozitivnih izjava. Naravno, sada moramo obaviti ozbiljan dijalog sa svim stranama i pronaći način da se pozabavimo pitanjima koja Turska postavlja. Na kraju vjerujem da ćemo uspjeti pronaći diplomatsko rješenje ako budemo slušali jedni druge.

  • Turski predsjednik tvrdi da su Finska i Švedska utočište za teroriste, misleći na to da te dvije zemlje ne izlaze ususret zahtjevima Ankare za izručenje osoba koje ona traži, prvenstveno one koje veže uz partiju PKK, koju smatra terorističkom. Kako to komentirate?

– Borba protiv terorizma veoma je važna za Finsku. Naša zemlja slijedi sve popise sankcija Evropske unije, na kojima je, naprimjer, PKK. Ovo nikome ne bi trebalo biti nejasno. Finska sigurnosno-obavještajna služba tvrdi da je prijetnja terorizma u Finskoj od strane PKK-a niska i da se prvenstveno svodi na aktivnosti podrške, kao što je prikupljanje sredstava. No, naravno, Finska će vjerojatno poslušati što Turska ima za reći o tom pitanju.

IZVOR: AL JAZEERA

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
Subscribe
Obavijesti o
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker