Ukrajinci poplavili selo pokraj Kijeva da bi zaustavili ruske tenkove

--- Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala ---

Stanovnici Demidiva izvlače mokri linoleum sa svojih podova i tegle s kiselim krastavcima iz potopljenih podruma.

Vješaju natopljene prostirke da se osuše na blijedom proljetnom suncu. Stanovnici ovog sela smještenog na Dnjepru, pedesetak kilometara sjeverno od Kijeva, bore s posljedicama teške poplave, koja je mogla biti još samo jedna od mnogih nesreća u sveopćoj ratnoj tragediji.

Ovoga puta, međutim, bila je to taktička pobjeda. Ukrajinci su namjerno preplavili selo, zajedno s ogromnim prostranstvom polja i močvara oko njega, stvarajući vodenu barijeru koja je osujetila ruski tenkovski napad na Kijev i kupila ukrajinskoj vojsci dragocjeno vrijeme za pripremu odbrane.

Stanovnici Demidiva platili su cijenu. Zelena močvarna voda progutala mnoge njihove domove. I nisu mogli biti zadovoljniji.

“Svi razumiju i niko ne žali zbog toga ni na trenutak”, rekla je Antonina Kostučenko, penzionerka, čija je dnevna soba sada prašnjavi prostor s vodenim linijama koji se penju uz zidove.

“Spasili smo Kijev!”, kazala je s ponosom.

Ono što se dogodilo u Demidivu nije bilo čudno. Od ranih dana rata, Ukrajina je bila brza i efikasna u izazivanju pustošenja na vlastitoj teritoriji, često uništavajući infrastrukturu, kao način da osujeti rusku oružjem i brojem superiornu vojsku.

Demidiv je bio poplavljen kada je otvorena obližnja brana. Drugdje u Ukrajini, vojska je bez oklijevanja digla u zrak mostove, bombardirala puteve i onesposobila željezničke pruge i aerodrome. Cilj je bio usporiti napredovanje Rusije, usmjeriti neprijateljske trupe u zamke i natjerati tenkovske kolone na manje povoljan teren.

Do sada je uništeno više od tristo mostova širom Ukrajine, rekao je ministar infrastrukture te zemlje Oleksandr Kubrakov. Kada su Rusi pokušali da zauzmu ključni aerodrom izvan Kijeva prvog dana invazije, ukrajinske snage granatirale su pistu, ostavljajući je izrovanu kraterima, nesposobnu da prime avione ruskih specijalnih snaga.

Politika spaljene zemlje odigrala je važnu ulogu u uspjehu Ukrajine u zadržavanju ruskih snaga na sjeveru i sprečavanju da zauzmu Kijev, rekli su vojni stručnjaci.

“Ukrajinci su očigledno veoma kreativni u pokušaju da Rusima otežaju život”, izjavio je Rob Li, viši saradnik na Institutu za spoljnu politiku. “Ima smisla usporiti svaku brzu ofanzivu.”

Pristup, koji se često koristio oko Kijeva prošlog mjeseca i posljednjih dana u borbama u istočnoj Ukrajini, jeste prisiljavanje Rusa da pokušaju izgraditi pontone oko uništenih mostova. Ukrajinski artiljerijski timovi pažljivo planiraju te lokacije, pretvarajući pontone u krvave, skupe poslove za Ruse.

Istočno od Kijeva mostovi su dignuti u zrak na način koji je natjerao jedan odred ruskih tenkova u tresetište – četiri tenka su potonula skoro do svojih kupola.

“Naša je vojska vrlo pravilno koristila inženjerijske predmete, bilo brane ili mostove koje su digli u zrak, i time zaustavila napredovanje ruskih snaga”, rekao je Kubrakov. “Prvih dana to se radilo svuda, a sada se dešava u Donbasu”, na istoku Ukrajine.

Ova strategija ima ogromnu cijenu za civilnu infrastrukturu zemlje. Ruska vojska, također, diže u zrak mostove i gađa željezničke stanice, aerodrome, skladišta goriva i druge objekte, povećavajući štetu koju je sama sebi nanijela Ukrajina i povećavajući cijenu za obnovu zemlje nakon rata.

Procjenjuje se da je ukupna šteta na transportnoj infrastrukturi nakon dva mjeseca rata oko 85 milijardi dolara, saopćila je ukrajinska vlada. Bez obzira na to koja je strana uništila bilo koju lokaciju, Kubrakov za to okrivljuje Rusiju.

“Ne bismo digli u zrak svoje mostove da rat nije počeo“, rekao je Kubrakov. “Uzrok je jedan te isti: Agresija Ruske Federacije.”

Iskustvo u Demidivu jedan je od primjera ove nesvakidašnje borbe. Ukrajinske snage poplavile su to područje 25. februara, drugog dana rata.

Taj je potez bio posebno efikasan, kažu ukrajinski zvaničnici i vojnici. Stvoreno je prostrano, plitko jezero ispred ruskih oklopnih kolona. Kasnije je rusko granatiranje oštetilo branu, komplicirajući napore da se ovo područje isuši.

Čak dva mjeseca kasnije, stanovnici Demidiva i dalje kroz svoje ulice veslaju u gumenim čamcima. Stabljike kukuruza izbijaju su iz poplavljenih vrtova. Mještani hodaju klimavim daščanim stazama preko ljepljivog crnog blata kako bi došli do svojih domova.

Pa ipak, desetak stanovnika izjavilo je kako su svjesni da je strateška korist veća od njihovih poteškoća.

“Pedeset poplavljenih kuća nije veliki gubitak“, rekao je Volodimir Artemčuk, volonter koji je pomaže vraćanju sela u prijeratni život.

Poplave koje su blokirale sjeverni rub Kijeva na zapadnoj obali rijeke Dnjepar odigrale su ključnu ulogu u borbama u martu, jer su ukrajinske snage odbile ruske pokušaje da opkole Kijev i na kraju natjerale Ruse u povlačenje. Vode su stvorile efikasnu barijeru tenkovima i usmjerile jurišne snage u zasjede i skučene, urbane sredine u nizu rubnih gradova — Hostomel, Buča i Irpin.

Poplava je ograničila i potencijalne prijelaze preko pritoke Dnjepra, rijeke Irpin. Ruske su snage bezuspješno pokušavale prijeći tu rijeku koristeći ponton i vozeći se preko močvarnog područja, sve na nepovoljnim lokacijama i pod vatrom ukrajinske artiljerije.

Više su puta bili pogođeni granatama, tvrdi ukrajinski vojniku Denys, koji je svjedočio jednom neuspjelom prelazu nakon čega su ostali spaljeni ruski tenkovi razbacani po riječnoj obali.

Poplava je zaštitila Kijev, ali i pomogla u zaštiti Demidiva. Iako su ruski vojnici patrolirali selom, ono nikada nije postalo linija fronta i bilo je pošteđeno mračne sudbine naselja smještenih južnije prema Kijevu.

Šest ljudi ubijeno je tokom jednomjesečne okupacije, rekao je Oleksandr Melničenko, koji ima funkciju srodnu gradonačelniku, a mnoge kuće i prodavnice uništene su granatiranjem. Ipak selo je izbjeglo košmarne scene s desetinama leševa koje su ruski vojnici u povlačenju ostavili na ulicama, kao što se dogodilo u gradu Buči na liniji fronte.

“Neki se ljudi pokušavaju vratiti normalnom životu, a neki su i dalje traumatizirani“, rekao je Melničenko. “Ljudi se plaše da će se to ponoviti.”

Izvor: The New York Times/Stav.ba

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
0 0 votes
Article Rating
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com
error:
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker