Šta treba znati o Gazi: Najveći zatvor na otvorenom na svijetu
Pojas Gaze je već 14 godina pod blokadom Izraela, koji je na nju izveo četiri velika napada, ubivši hiljade ljudi.
Posljednjim izraelskim bombardovanjem, Pojas Gaze, dom dva miliona Palestinaca, ponovo je poprište opšte destrukcije i ljudske patnje.
Kao jedna od najgušće naseljenih zona u svijetu, ova enklava se opisuje i kao “najveći zatvor na svijetu na otvorenom”, piše Al Jazeera.
Izraelski napadi uslijedili su nakon što je Hamas, pokret koji vlada Gazom, 10. maja ispalio rakete na Jerusalem i Beit Shemesh, u onome što je, kako je pojašnjeno, bio odgovor na povrjeđivanje više od 300 Palestinaca u akcijama izraelske policije u džamiji Al-Aksa u okupiranom Istočnom Jerusalemu.
Hamas je Izraelu dao rok da povuče svoje snage iz kompleksa Al-Akse i zaustavi prisilno iseljavanje palestinskih porodica iz njihovih domova u okupiranom dijelu grada.
Gaza je mala palestinska teritorija nastala nakon okupacije Izraela, zajedno sa Zapadnom obalom i Istočnom Jerusalemom, nakon arapsko-izraelskog rata iz 1967.
Pojas je površine od oko 365 kilometara kvadratnih, slično Detroitu, nalazi se na obali Mediterana i graniči sa Izraelom i Egiptom.
Gaza je bio dio historijske Palestine prije nego to je 1948. godine formirana država Izrael, u nasilnom procesu etničkog čišćenja i izbacivanja stotina hiljada Palestinaca iz njihovih domova.
Egipat ga je osvojio tokom arapsko-izraelskog rata 1948., a pod egipatskom kontrolom bio je do 1967., kada je Izrael u ratu sa susjednim arapskim državama zauzeo ostatak palestinskih teritorija.
Gaza je jedan od ključnih problema u izraelsko-palestinskom konfliktu. Iako je dio teritorije koju je okupirao Izrael, Gaza je fizički odvojena od Zapadne obale i Istočnog Jerusalema.
Opsada Gaze
Izraelska opsada okupirane Gaze, u sadašnjem obliku, nametnuta je u junu 2007., kada joj je Izrael podigao kopnenu, pomorsku i zračnu blokadu.
Izrael kontrolište Gazin zračni prostor, teritorijalne vode, kao i dva od tri granična prelaza, dok je treći pod kontrolom Egipta.
Kretanje ljudi u i van Gaze odvija se preko prelaza Beit Hanoun, poznatog i po imenom Erez, sa Izraelom, te prelazom Rafat sa Egiptom. No, obje zemlje te prelaze uglavnom drže zatvorenim i odgovorne su za pogoršanu ekonomsku i humanitarnu situaciju u Gazi.
Izrael dozvoljava prelaz preko Beit Hanouna samo u “iznimno humanitarnim slučajevima, sa naglaskom na hitne zdravstvene potrebe”. U deceniji 2010.-2019., dnevno je preko njega prelazilo prosječno 287 ljudi, prema informacijama Ujedinjenih nacija. Od maja 2018., prelaz preko Rafaha dozvoljen je neredovno, a u 2019. zabilježen je dnevni prosjek od 213 izlazaka iz Gaze.
No, Izrael je u posljednjih 14 godina u većoj mjeri ograničavao kretanje Palestinaca u i van Gaze. Od kasnih 80-tih godina, dolaskom prvog palestinskog ustanka, ili Intifade, Izrael je počeo nametati restrikcije i uvoditi sistem dozvola. Palestincima se za prolazak kroz Izrael ili odlazak u Zapadnu obalu ili Istočni Jerusalem, traži dozvola, koju je teško dobiti.
Godine 1995., Izrael je oko Gaze podigao električnu ogradu i sagradio betonski zid, što je izazvalo kolaps povezanosti palestinskih teritorija.
Godine 2000., kada je buknula Druga Intifada, Izrael je poništio većinu putnih i radnih dozvola stanovništvu Gaze, te drastično smanjio broj novoizdatih.
Godine 2001., Izrael je bombardovao i uništio aerodrom u Gazi, samo tri godine nakon što je izgrađen.
Četiri godine kasnije, oko 8.000 izraelskih Jevreja koji su živjeli u ilegalnim naseljima u Gazi, iselili su iz Pojasa.
Izrael tvrdi da je njegova okupacija Gaze prestala otkako je povukla svoje trupe i doseljenike s te teritorije, ali međunarodno pravo Gazu smatra okupiranom teritorijom jer Izrael ima potpunu kontrolu nad tim prostorom.
Godine 2006., Hamas je pobijedio na izborima i preuzeo vlast u nasilnom konfliktu sa rivalskim Fatahom, koji je odbio prihvatiti ishod izbora. Otkako je Hamas 2007. preuzeo vlast u Gazi, Izrael je pojačao opsadu Pojasa.
Izraelska blokada odvojila je Palestince od njihovog glavnog centra Jerusalema, u kojem su specijalizirane bolnice, konzulati inostranih država, banke i ostale institucije od značaja, iako se prema Sporazumu iz Osla 1993., navodi da Izrael palestinske teritorije mora tretirati kao jedan politički entitet, a ne podijeljen.
Blokadom putovanja u Istočni Jerusalem, Izrael je također uskratio kršćanskim i muslimanskim Palestincima iz Gaze pristup njihovim religijskim centrima.
Porodice su rasturene, mladima je uskraćena mogućnost studiranja i rada van Gaze, a mnogima je onemogućen pristup osnovnim ljekarskim uslugama.
Blokada je u suprotnosti sa Članom 33 četvrte Ženevske konvencije, koja zabranjuje kolektivno kažnjavanje kojim se sprječava provođenje velikog dijela odredbi o ljudskim pravima.
Humanitarna katastrofa
Izraelska opsada uništila je ekonomiju Gaze. UN tvrdi da ekonomija Pojasa nije stagnirajuća, već da ide u obrnutom smjeru.
Oko 56 posto Palestinaca u Gazi pati zbog siromaštva, a nezaposlenost mladih iznosi oko 63 posto, prema Palestinskom centralnom birou za statistiku.
Više od 60 posto Palestinaca u Gazi su izbjeglice, izbačene iz svojih domova u drugim dijelovima Palestine 1948. godine.
Blokada je dovela do nestašica osnovnih potrepština, poput hrane i goriva.
Od početka opsade, Izrael je izveo četiri vojna udara na Gazu – 2008., 2012., 2014. i sada 2021.
Svaki od tih udara dodatno je pogoršao ionako bezizlaznu situaciju u Gazi.
Ubijene su hiljade Palestinaca, veliki broj djece, a deseci hiljada kuća, škola i poslovnih objekata su uništeni.
Ponovna izgradnja je gotovo nemoguća jer blokada onemogućava dopremu građevinskog materijala.
Izraelski raketni napadi i kopneni upadi oštetili su vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu, što za posljedicu ima često miješanje pitke i kanalizacione vode, što opet dovodi do rasta broja oboljelih.
Više od 95 posto vode u Gazi je označeno nesigurnom za piće, prema UN-u.
Planove za poboljšanje situacije ometa kriza za strujom. Zbog nedostatka električne energije, mnogi studenti uče pod svijećama ili naftnim lampama.
Hamasova vladavina
U januaru 2006., Hamas je na izborima porazio stranku Fatah, koja je dugo imala dominaciju. Hamas je potom izbacio Fahat iz Pojasa, nakon što Fatah nije želio priznati rezultate izbora.
Fatah, vladajuću stranka na Zapadnoj obali, vodi Mahmoud Abbas, predsjednik Palestinske samouprave.
Hamas je 2017. objavio da će poštovati granice iz 1967. kao bazu za Palestinsku državu, sa Jerusalemom kao glavnim gradom i povratkom izbjeglica u njihove domove.
Hamas ne priznaje legitimitet države Izrael i opredijelio se na oružani otpor kao metodu borbe za oslobađanje teritorija.
Izraelski napadi na Gazu
Od početka blokade Gaze, Izrael je od 2008. do 2021. vodio četiri veća napada na Pojas.
Godine 2008., nakon što je Hamas istjerao Fatah, Izrael je napao Gazu, a akcija je trajala 23 dana. Uništeno je 47.000 kuća, a ubijeno više od 1.440 Palestinaca, uključujući 920 civila.
Godine 2012., Izraelci su ubili 167 Palestinaca, od kojih 87 civila, u osmodnevnom napadu Izraela. Među žrtvama je bilo 35 djece i 14 žena.
Infrastruktura u Gazi je teško oštećena – 126 domova je potpuno srušeno, a na meti su bile i škole, džamije, groblja, zdravstveni i sportski centri, sjedišta medija…
Dvije godine poslije, u 50-dnevnom napadu, Izrael je ubio više od 2.100 Palestinaca, uključujući 1.462 civila i skoro 500 djece. Ranjeno je oko 11.000 Palestinaca, uništeno je 20.000 kuća, a raseljeno pola miliona ljudi.
Izvor: Al Jazeera
