Gost ”Bosančice” rektor Univerziteta u Sarajevu prof.dr. Rifat Škrijelj (Video)

--- Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala ---

Gost emisije “Bosancica” autora dr. Jahje Fehratovića bio je prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu. Za rektora Univerziteta u Sarajevu za mandatni period 2016–2020. godine prof. dr. Rifat Škrijelj je izabran na sjednici Senata održanoj 12. maja 2016. godine.

3FB63CBC 7DB9 46EE A085 D6CA0EE2C22A

{module Oglas 2019 – U članku 1}

Tokom posljednjih petnaest godina obnašao je brojne dužnosti značajne za razvoj društva i akademske zajednice. Među ostalima, bio je predsjednik Savjeta za zaštitu okoliša Vlade Kantona Sarajevo, te aktivno radio na afirmaciji nauke u rješavanju problema u vezi sa zaštitom životne okoline. Također je bio predsjednik Biološkog društva Federacije Bosne i Hercegovine te predsjednik Upravnog odbora Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U parlamentu Kantona Sarajevo aktivno je radio na donošenju Zakona o visokom obrazovanju i zalagao se za poboljšanje standarda studenata i zaposlenih na visokoškolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu.

Da je put do uspjeha trnovit i težak, kaže i sam rektor Univerziteta u Sarajvu, prof. dr. Škrijelj.

{module Oglas 2019 – U članku 0}

“Prvi koraci u mom obrazovnom životu su baš iz ovog kraja. Ja sam u Novom Pazaru završio gimnaziju još 1976godine. Od tada pa do dana današnjeg, taj put je imao svoje lakše i teže putanje. Danas, biti na čelu univerziteta u Sarajevu je prestižna i časna dužnog posebno što je to u BiH najstariji univerzitet, koji je čak prošle godine obilježio 70godina. Postoji tu još dosta univerziteta koji već decenijama traju. Dakle, elementi obrazovanja i nauke koje Univerziteti u Sarajevu, mogu kazati da okupljaju u svom okviri su zaista veliki kao i svi rezultati su zaista veliki. Svih osam javnih Univerziteta u BiH su iznikli svih ostalih sedam Univerziteta u Sarajevu. Živimo u periodu kada se baš nema jasna strategija kada je u pitanju visoko obrazovanje. Također, živimo u vremenu gdje su druge teme, interesovanja i prioriteti. Jedan od ozbiljnih stubova cjelokupnog društva zapostavi a to je univerzitet. U svakom slučaju, i pored svih iskušenja kojima su izloženi univerziteti generalno u regionu, opet Univerzitet u Sarajevu ima pristojne rezultate i mislim da koračamo poprilično sa nekim univerzitetima koji su mnogo bolje pripaženi a koji također imaju mnogo više ulaganja”.

Tranzicija univerzitetska je postala učestalija, gdje je Bolonjski proces donio drugačiji vid obrazovanja. Na neki način, možemo čuti da je suštinsko, pravo obrazovanje i nauku, donekle, suspregao pa je univerzitet i samo obrazovanje u praktičnom smislu.

{module Oglas 2019 – U članku 2}

“Univerzitet u Sarajevu je još 2005/2006 godine započeo sa svim Bolonjskim jedinicama i sistemom obrazovanja. Kroz ovih 14,15 godina univerzitet u Sarajevu, mogu reći, postiže nivo kvaliteta koji nije bio u početku sa tradicionalnog, uhodanog sistema visokog obrazovanja. Kada smo prešli na Bolonjski sistem, za koji prije svega nismo bili pripremljeni, kao ni educirani za taj novi sistem obrazovanja. Kako su godine prolazile, već danas imamo bolju situaciju nego je to bilo u samom početku. To je u početku bilo mišljenje da je slabljenje visokog obrazovanja po Bolonji, jer se prelazilo sa tradicionalnog sistema koji je podrazumjevao malo više subjektivne komunikacije među profesora i studenata, gdje se prelazi na drugi oblik, novi načini predavanja, ocjena, administrativnih procedura a to su sve novi standardi kojima se univerzitet morao prilagoditi. To uopće nije bilo lako”.

Vrijeme 70-tih godina je bilo takvo da smo se mogli samo obrazovati i sticati kvalitetno i visoko obrazovanje u velikim metropoloma. Pak, vaš put ka uspjehu je krenuo iz Novog Pazara, upisom Gimnazije, ističe dr. Fehratović.

“Istina. Još kao mali, završio sam osnovnu školu u današnjoj Pernjici, a kako imam dosta familije u Novom Pazaru, nekako me je još više privuklo da se upisem. Tada je gimnazija bila elitna i nije se mogao svako upisati, samo oni sa znanjem su mogli biti dio nje. Uspio sam da se upisem u elitni gimnaziju. U to vrijeme je postojala kaninetska nastava iz svih oblasti. To je škola koja je davala izvanredan nastavni kadar koji je upotpunio naše znanje za fakultet. Nažalost, zbog privatnih i porodičnih razloga sam morao da napustim gimnaziju u Novom Pazaru i otišao u Rožaje. Nakon završetka i srednje kao i fakulteta u Sarajevu, došle su mnoge promjene. Tu prvu generaciju posle usmjerenog mobilizirali su pa smo morali odslužiti vojsku. To su bile generacije koje nisu mogle odlagati vojsku”, dodao je prof. dr. Škrijelj.

Ponosan na fakultetski dio obrazovanja, dr. Škrijelj dodaje i da je to ozbiljna nova sudbina jednog čovjeka.

“Moralo se jako puno učiti, čitati jer je posebno imalo puno teorije ali i praktične nastave. Nedeljno bi imali praktične vježbe gdje smo izučavali biljni i životinjski svijet. To je bio ozbiljan studij nakog koga sam primljen da radim na Biološkom institutu u Univerzitetu u Sarajevu. Imao sam dobar uspjeh a uslove koje su nudili sam zasigurno opravdao. Prošao sam dosta toga”.

Sa pozicije predsjednika udruženja građana Sandžaklija, prof.dr. Škrijelj je poslao pismo podrške osnivanju Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru.

“U periodu raspada bivše Jugoslavije studenti sa prostora Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine su dovedeni u poziciju da razmišljaju gdje će ići da studiraju. Gdje god da su krenuli, male razdaljine sa velikim brojem granica, pojavile su se kao problem. U tom periodu, kada se pojavila inicijativa sa formiranje Univerziteta u Novom Pazaru, mi smo kroz udruženje dali potpunu podršku. Smatrali smo da je formiranje Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, kao središtu ove regije, za nas je bilo značajno jer je to prije svega označavalo olakšanje studentima koji ne moraju da putuju na velike razdaljine, a samim tim su se i profesori iz Sarajeva pokrenuli i dolazili na Internacionalni univerzitet”.

Jednom pametnom, obrazovnom politikom i podizanjem kvaliteta, prof.dr. Škrijelj kaže da mogu nastati ozbiljna središta visokog obrazovanja za ovu sredinu posebno.

Internacionalni univerzitet je u saradnji sa Erasmus Plus projektom uspio da napravi saradnju gdje je uspostavljena Međunarodna saradnja, dolazak studenata iz Evrope, Azije. Kroz razmjenu studenata, profesora, unapređenje nastave i nastavnog kadra, prof.dr. Škrijelj ističe da su takve saradnje i projekti glavne orjentacije Univerziteta u svijetu.

“Mi bi morali da takav model preslikamo kod nas. Univerzitet u Sarajevu sve više dobija Međunarodnih projekata i sve više se radi na tom plani gdje će takvi projekti postati stalni. Također su bitni zajednički naučno istraživački projekti. Kroz takve projekte se ostvaruje novac za međusobne posjete kao i razmjenu studenata i profesora, za isttaživanje, za objavljivanje naučnih radova u prestižnim časopisima i kada napravite mrežu od više institucija, onda sve one djeluju u svojoj oblasti a to je međusobno korisno”. (Agencija Sana)

https://www.youtube.com/watch?v=_dlNcBZgZ7Y

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...

Povezani članci

Subscribe
Obavijesti o
guest

0 Comments
Najviše glasova
Najnoviji Najstariji
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex