Ramazanski običaji Bošnjaka

Piše Hamza Ridžal

Muslimani imaju i nekoliko blagdana, a najveći su ramazan-bajram, kurban-bajram i mevlud. Ramazan je mjesec posta i molitve, a naredio ga je sam Muhamed pejgamber za pokoru ljudskih grijeha.

Musliman osim ramazana nema posta te može u svako doba jesti sva jela i piti sva pića koja mu nijesu inače zakonom zabranjena. Ramazan ne pada uvijek u isti dan i u isto doba godine; svaki sljedeći ramazan počinje deset dana prije nego što je prošli bio. Prema tomu može ramazan biti u proljeću, ljeti, jeseni i zimi, a traje uvijek trideset dana, to jest od mlađaka do mlađaka.

Kako naši muslimani imaju mjesečnu godinu sa 360 dana, pa pošto ramazan pada svake godine deset dana prije nego što je prošle godine bio, naravno je da će za trideset i šest godina pasti ne samo u isto doba godine, nego i u isti dan u koji je prije trideset i šest godina pao.

Kroz cijeli ramazan ne smiju pravovjerni od rane zore, od izlaska sunca pa do kasne večeri, niti šta jesti, ni piti, ni pušiti. Ko hotice prekrši samo jedanput post, neka ne posti, jer mu više ne vrijedi. Post se smije prekršiti samo u teškoj bolesti, ali ako Bog dade pa bolesnik ozdravi, mora poslije ramazana onoliko napostiti koliko je u bolesti zanemario. Isto tako oprošten je od posta i onaj koji mora po svijetu putovati, ili koji je u ratu za svoju vjeru i domovinu, a osim toga i onaj koji je posteć tako oslabio da se mora omrsiti.

Svaki musliman, ako samo može, dužan je da podupire sirotinju u svako doba, a osobito za ramazana. U ramazanu dužan je on da među sirotinju podijeli četrdeseti groš od svega novca što ga je te godine zaslužio i četrdesetu oku žita što ga je te godine prodao. To se zove zećat. Zećat je arapska riječ, a znači rastenje, povećanje. Osim toga znači i čišćenje, jer se onome koji daje zećat grijesi opraštaju. (…)

Čim se opazi i najtanji srp mladoga mjeseca, nastao je ramazan, mjesec posta i molitve, ali i velikoga veselja. “Ramazanski su dani mubareć dani, blagdani. U te dane treba da se pravi musliman ili muslimanka uzvisi nad svakdanji i obični svoj život i da se dovine do one sfere, gdje jedino čistoća u vlastitoj duši i u svim poslovima vladati mora. Ramazanski dani treba da su dani dobročinstva u svakom pogledu, dani pokajanja, skromnosti i dove, molitve, dani potpomaganja svoga bližnjega moralnim i materijalnim sredstvima, pa bio taj i neprijatelj dotičnoga.

U Kur’anu su ramazanski dani označeni kao najljepši i najuzvišeniji od svih dana u godini. Te je mubareć dane svemogući Bog muslimanima naznačio da se pokaju za svoje grijehe i zle navike i da samo dobra djela čine. Hadisi je šerifi ma dokazano da se uz ramazani-šerif za jedan sevab, dobro djelo, po deset sevaba piše, a po deset dunaha odlazi, što znači da se za svako dobro djelo po deset grijeha oprašta.” (…)

Kada sunce zađe, pukne opet top, džamije se i dućani rasvijetle, a post prestaje. Pravovjerni muslimani idu u džamije, a kada su akšam klanjali, zabavljaju se kao i juče. Tako to traje punih trideset dana, dok se i opet mlađak na nebu ne pokaže. Čim ugledaju mjesec, bilo u kojoj zemlji muslimanskoga svijeta, lete brzojavke s kraja na kraj, javljajući radosnu vijest da je post prestao, a nastao veliki ili ramazanski bajram, najveći muslimanski praznik.

Poslije akšama zadnjega dana ramazana ne idu više muškarci na sijela niti u kahve, nego se svak žuri u čaršiju, na pijacu, da kupi što će trebati za sutrašnji blagdan, za bajram. Kupuju ponajviše meso, kafu, limunove, naranče i drugo južno voće, jer će sutra prijatelji i znanci dolaziti da čestitaju, pa da bude kafa i limunada gotova kada oni dođu. Toga dana puste su kahve, svako ide iz džamije kući. Kod kuće večeraju, a poslije večere liježu na počinak, da mogu sutra zorom u džamiju.

Već rano u zoru zapucaju topovi, mujezini pozivaju sa munara narod na jutarnju molitvu, sabah, a narod se žuri u novim svečanim haljinama da se Bogu pomoli, i najsiromašniji musliman nastoji sada, ako ikako može, da si za taj dan pribavi novo odijelo. To se odijelo zove bajramsko odijelo, jer ga mnogi nose samo na bajram, a onda ga spremaju do sljedećega bajrama. Siromašak, koji si ne može nabaviti novoga odijela, gleda da mu je barem staro okrpano, čisto i u redu.

Izvor: Stav.ba

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...
Subscribe
Obavijesti o
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex
()
x

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker