Ovo je jedan od karcinoma koji se najteže otkrivaju, a najčešće se dijagnosticira kad je bolest već uznapredovala. Evo na koje simptome morate pripaziti
Multipli mijelom čini jedan posto svih vrsta karcinoma i jedan je od onih koji se najteže otkrivaju. Riječ je o neizlječivoj i zloćudnoj bolesti koja je uz leukemiju i limfom najčešći oblik raka krvi.
Nedavno je, s ciljem boljeg uvida u ključne simptome, u suradnji s hematolozima i liječnicima porodične medicine objavljen AKK – Putokaz za ranu dijagnozu multiplog mijeloma, materijal namijenjen primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji služi kao pomoć u dijagnozi.
Ishodi liječenja
Inače, multipli mijelom jedna je od bolesti s najdužim razdobljem od pojave prvih simptoma do dijagnosticiranja. Svjetsko iskustvo pokazuje da su ishodi liječenja čak 50 posto uspješniji ako se dijagnoza postavi na vrijeme.
Multipli mijelom često se ne prepoznaje u ranoj fazi jer njegovi uobičajeni simptomi podsjećaju na mnoge druge bolesti. Oštećenja bubrega, anemija, povišen kalcij koji uzrokuje zbunjenost, mučnine i povraćanje te bolovi u kostima i frakture najčešći su simptomi multiplog mijeloma, a pacijentima koji se žale na njih treba postaviti sumnju na multipli mijelom i usmjeriti ih u hematološke dnevne bolnice na daljnju dijagnostiku.
Rano otkrivanje bolesti, liječenje u centrima izvrsnosti sa specijalistima i što veći broj raspoloživih tretmana i lijekova osnove su za dobru prognozu, a uz adekvatnu skrb i terapiju pacijenti mogu dugo i kvalitetno živjeti.
Doktori porodične medicine se u prosjeku u svojoj praksi susretnu samo s jednim do dva oboljela od multiplog mijeloma, a upravo oni imaju ključnu ulogu u ranom prepoznavanju i dijagnosticiranju. Pacijent svog liječnika posjeti u prosjeku više od tri puta prije nego što dobije uputnicu za specijalistički pregled kod hematologa, pa se dijagnoza najčešće postavlja tek kada je bolest već napredovala – 10 posto pacijenata umre u prvih 60 dana od dijagnoze.
Iako se svaki oboljeli susreće s drugačijom kombinacijom simptoma, a najčešći su to slabost i umor, križobolja, udaranje srca, bolovi u kostima, infekcije i simptomi zatajivanja bubrega. Takvi obični simptomi usporavaju proces dijagnoze koja se često postavlja tek nakon lomova kostiju, učestalih infekcija ili oštećenja bubrega. Statistike pokazuju da jedan od četiri oboljela ima oštećenja bubrega, tri od četiri imaju anemiju, 30 posto ima hiperkalcemiju, 60 posto ima bolove u kostima, a 80-90 posto ima osteolitičke lezije. Mnogi pacijenti prolaze dugu proceduru i obave niz pretraga prije nego što stignu do hematologa i konačne dijagnoze koja se provodi laboratorijskim pretragama, ispitivanjem koštane srži i dijagnostičkim snimanjima.
Teret za cijelu obitelj
Nakon što se postavi dijagnoza, dogovara se početni tijek terapije kojemu je cilj smanjiti broj mijelomskih stanica, ublažiti simptome i spriječiti komplikacije, poboljšati kvalitetu života i osigurati što dublji odgovor na liječenje i što dužu remisiju. Kod mlađih osoba i onih koji su u boljem zdravstvenom stanju u početno liječenje je uključena i visokodozna kemoterapija s transplantacijom vlastitih matičnih stanica.
Klinička ispitivanja mogla bi poboljšati kvalitetu života oboljelima i pružiti nove mogućnosti – oboljeli su voljni sudjelovati, no u proteklih nekoliko godina u RH se provelo samo jedno kliničko ispitivanje u indikaciji multiplog mijeloma. Rak predstavlja teret za cijelu obitelj, a liječenje utječe na različite dimenzije funkcioniranja života. Liječenje utječe na tjelesnu, psihološku, duhovnu i socijalnu razinu funkcioniranja života, a rehabilitacija je jedan od najvažnijih koraka u življenju s rakom.
Postoje razne grupne podrške i ostale vrste psihološke pomoći za oboljele i njihove obitelji, a veliku ulogu u emocionalnoj potpori imaju medicinski djelatnici koji sudjeluju u čitavom procesu liječenja. Od velike važnosti u kvaliteti života oboljelih imaju postojeći i budući poslodavci, njihova podrška i uključivanje u radno okruženje.
