Dr. Khan: Hoće li flaster biti bolji od vakcine?

Flaster širok jedan centimetar sadrži 5.000 plastičnih šiljaka dužine četvrtine milimetra. Svaki je obložen suhom verzijom vakcine. Za razliku od tečnosti koja se daje iglom, suha verzija ne treba biti čuvana na niskim temperaturama.

Istraživači su testirali flaster sa kandidatom za vakcinu pod nazivom HexaPro, koji razvijaju naučnici sa Univerziteta Texas iz Austina. Ova vakcina još je u kliničkom testiranju, ali do sada se pokazalo da je otpornija prema toploti od tečnih. Držana na temperaturi od 25 stepeni Celzija, ova vakcina ostala je stabilna najmanje mjesec, a na temperaturi od 40 stepeni, jednu sedmicu. To znači da se ne mora skladištiti u hladnom prostoru. Također je jeftinija za proizvodnju nego postojeće odobrene vakcine.

Prema istraživačima, vakcine primijenjene putem flastera proizvele su bolji imunološki odgovor zbog velike gustoće imunoloških stanica na površini kože. Miševi kojima su stavljani flasteri razvili su više antitijela nego oni kojima je data tečna vakcina, a nijedan nije pokazivao znake oboljenja.

Ostale prednosti ove metode davanja vakcine su lakše rukovanje, u šta spada i mogućnost da je čovjek daje sam sebi, čak i oni bez ikakvog znanja o medicini. Za razliku od vakcina Pfizera i AstraZenece, vakcine koje se daju putem flastera ne moraju biti miješane ili sastavljane, a činjenica da se mogu držati na sobnoj temperaturi znači i lakši transport. Istraživači, također, tvrde da je bezbolna.

HexaPro nije jedina vakcina koja se razvija za ovakvu vrstu upotrebe. Britanska kompanija Emergex napravila je flaster za koji kaže da nudi dugotrajniji imunitet nego obična vakcina. Prema Robinu Cohenu, jednom od zvaničnika Emergexa, njihova vakcina sa kožnim flasterima izaziva visok nivo imunoloških T-stanica koje su važne za dugotrajan imunitet i sprječavanje prenosa bolesti.

Predviđeno je da se vakcine Emergexa daju preko mikroigala, a navodi se da na sobno temperaturi mogu biti držane više od tri mjeseca, što znači da bi se mogle transportovati po svijetu brzo i efikasno. Kompanija bi uskoro trebala početi sa ispitivanjem na 13 dobrovoljaca u Švicarskoj.

Ako ove vakcine dobiju zeleno svjetlo za upotrebu, ponudit će olakšanje za one koji se plaše igala i zbog čega do sada nisu dobili vakcine konvencionalnim putem.

Dobra vijest: Pfizer će dozvoliti proizvodnju tablete u siromašnijim zemljama

Početkom novembra, farmaceutski div Pfizer objavio je rezultate testiranja paxlovida, eksperimentalne tablete protiv COVID-19. Prema sopstvenom ispitivanju, koje tek treba biti na recenziji, tableta je umanjila rizik od hospitalizacije ili smrti za 89 posto, u poređenju sa placebom koji je dat nehospitaliziranim visokorizičnim punoljetnim osobama sa COVID-19.

Manje od dvije sedmice nakon objave, Pfizer je lansirao saopštenje u kojem je naveo da je potpisao ugovor sa Medicines Patent Poolom (MPP) koji će ovaj tretman načiniti dostupnim za 53 posto svjetske populacije. MPP je javna zdravstvena organizacija koja ima podršku Ujedinjenih nacija, a koja radi na boljem pristupu lijekovima za siromašnije zemlje.

MPP će prema ugovoru moći osigurati dodatnu proizvodnju i distribuciju tablete, tako što će davati licence kvalificiranim proizvođačima, za veći pristup lijeku. Pfizer neće primati autorske naknade za prodaju u zemljama s niskim dohotkom.

Ako rezultati ispitivanja budu dobri, pilula, namijenjena onima koji su testirani pozitivno na COVID-19 i koji su zbog općenito lošeg zdravlja ili oslabljenog imunog sistema u većem riziku od pogoršanja simptoma, pomoći će da se umanji pritisak na zdravstvene sisteme u siromašnijim zemljama.

Do sada je bilo mnogo kritika za nejednakost u pristupu vakcinama, pošto su bogate zemlje kupovale ogromne količine vakcina dok im siromašne nisu imale pristup. Zato je ova informacija dobra.

(Aljazeera)