Njemačka prvi put u historiji ima više od 84 miliona stanovnika i to zahvaljujući izbjeglicama
Zahvaljujući novom talasu imigracije pokrenutom ratom u Ukrajini. Njemačka po prvi put u historiji ima više od 84 miliona stanovnika, a u prošloj godini broj stanovnika je rastao po stopi od jedan posto.
U nešto manje od godinu dana, Njemačka je primila više ljudi iz Ukrajine nego što ih je ukupno stiglo u zemlju tokom izbjegličke krize 2015. i 2016.
Otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju punog opsega 24. februara 2022., oko 1,1 miliona Ukrajinaca tražilo je utočište u Njemačkoj. Nešto više od dvije trećine njih stiglo je tokom prva tri mjeseca rata, između marta i maja 2022. Ova masovna migracija promijenila je strukturu imigrantskog stanovništva u Njemačkoj, pri čemu Ukrajinci sada čine drugu po veličini stranu zajednicu iza Turaka.
Desetine hiljada Ukrajinaca počeli su se vraćati u svoju domovinu od maja nadalje, nakon što je odbijen pokušaj Moskve da zauzme Kijev.
Njemačka agencija za statisku je registrirala 139.000 povratnika, čime je neto imigracija iz Ukrajine u Njemačku dosegla 962.000 ljudi. To predstavlja veći priliv od ukupnog broja izbjeglica koje su stigle iz Sirije, Afganistana i Iraka između 2014. i 2016., slijedeći takozvanu balkansku rutu i koje su mogle ući u Njemačku zahvaljujući politici otvorenih vrata koju je odredila tadašnja kancelarka Angela Merkel. Tražitelja azila iz tih zemalja, koji su uglavnom bježali od oružanih sukoba i siromaštva, bilo je prema službenim podacima ukupno 834.000 ljudi.
Ovaj novi val migracija doveo je do toga da je njemačka populacija premašila 84 miliona po prvi put u povijesti s rastom od jedan posto u 2022. u poređenju s prethodnom godinom. Porast stanovništva ove veličine zabilježen je samo dva puta od ujedinjenja Njemačke: 1992., kada je zbog otvaranja granica u istočnoj Evropi i rata u Jugoslaviji stiglo 700.000 ljudi, te tokom izbjegličke krize sredinom 2010-ih .
Većina Ukrajinaca koji dolaze u Njemačku su žene i maloljetnici (63 posto). Vojno sposobni muškarci, koje je Kijev odredio do 60 godina, ne smiju napuštati zemlju i moraju biti registrirani u centrima za novačenje Oružanih snaga Ukrajine u slučaju da budu pozvani. Nešto više od trećine (35 posto) tražitelja azila u najvećem ekonomiji EU-a su djeca i adolescenti mlađi od 18 godina. Ukupno ih je oko 300.000, koje je Njemačka morala integrirati u škole.
Vlasti te zemlje automatski prepoznaju ukrajinske izbjeglice kao takve čim se registriraju, što im je olakšalo primanje beneficija, kurseva njemačkog jezika i školovanje njihove djece. Najmnogoljudnije pokrajine u zemlji, Sjeverna Rajna-Vestfalija i Bavarska, primile su najveći broj Ukrajinaca.
Većina ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj smještena je u privatnim stanovima i osjećaju se dobrodošli, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje koje po prvi put daje reprezentativne podatke o njihovoj integraciji. Izvještaj se temelji na 11.700 intervjua s dolascima iz Ukrajine obavljenih između februara i juna 2022.
Od ispitanih ljudi, gotovo tri četvrtine (74 posto) reklo je da su se preselili u privatni smještaj odmah po dolasku, što znači da nisu morali proći kroz prihvatnim smještajima ili biti privremeno smješteni u stanovima pod državnim nadzorom.
Javno-privatna studija, koju su između ostalih proveli Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) i Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW), također napominje da neizvjestan tok rata sprječava mnoge izbjeglice u planiranju budućnosti u Njemačkoj: 37 posto je reklo da želi ostati trajno ili na nekoliko godina, 34 posto je reklo da se želi vratiti u Ukrajinu čim rat završi, a 27 posto ispitanika je priznalo da su još uvijek neodlučni. Samo 2 posto je reklo da namjeravaju napustiti Njemačku u roku od godinu dana ili manje, prenosi El Pais.
