Sve što upadne u ovu rijeku bude skuhano za nekoliko sekundi: Naučnici otkrili činjenice koje ostavljaju bez odgovora čak i iskusne stručnjake
Duboko u srcu peruanske Amazone nalazi se jedno od najneobičnijih mjesta na planeti. Rijeka Shanay-timpishka, poznata i kao „kipuća rijeka“, toliko je vruća da temperatura vode na pojedinim mjestima dostiže čak 99 stepeni Celzijusa. Sve što završi u njenim najtoplijim dijelovima praktično nema šansu za preživljavanje.
Ovaj prirodni fenomen nalazi se u regiji Mayantuyacu u centralnom Peruu, na istočnoj strani Anda, u području koje pripada ogromnom slivu rijeke Amazon. Dugačka je približno devet kilometara, široka do 25 metara, dok dubina na pojedinim mjestima prelazi šest metara.
Lokalni narod Ashaninka stoljećima je poznaje pod imenom Shanay-timpishka, što u prevodu znači „prokuhana sunčevom toplinom“. Za njih ova rijeka nije samo prirodni fenomen, već i sveto mjesto povezano s brojnim predanjima, legendama i vjerovanjima koja se prenose generacijama.
Voda skoro dostiže tačku ključanja
Iako naziv „kipuća rijeka“ zvuči kao pretjerivanje, mjerenja su pokazala da je stvarnost gotovo jednako nevjerovatna. Naučne ekspedicije koje su proučavale ovo područje zabilježile su temperature vode do 99,1 stepen Celzijusa u pojedinim termalnim izvorima koji napajaju rijeku.
Prosječna temperatura zagrijanih dijelova rijeke kreće se oko 95 stepeni, što je dovoljno da izazove teške opekotine za svega nekoliko sekundi.
Geotermalni istraživač Andres Ruzo, koji više od deset godina proučava ovaj fenomen, opisao je prizore kojima je svjedočio tokom istraživanja.
Prema njegovim riječima, životinje koje slučajno upadnu u najtoplije dijelove rijeke uginu gotovo trenutno.
„Sve se odvija nevjerovatno brzo. Oči vrlo brzo pobijele, a zatim počinje kuhanje tkiva. Životinja praktično bude živa skuhana“, opisao je Ruzo.
Zbog toga se četiri kilometra duga dionica rijeke smatra izuzetno opasnom za svaki oblik života koji se nađe u vodi.
Naučnici nisu vjerovali da postoji
Možda najzanimljiviji dio priče jeste činjenica da međunarodna naučna zajednica godinama nije vjerovala da ovakva rijeka uopće postoji.
Razlog je jednostavan – gotovo sve poznate kipuće rijeke i geotermalni izvori na svijetu nalaze se u blizini aktivnih vulkana. Yellowstone u SAD-u, Island, Novi Zeland, Japan i Čile imaju aktivne vulkanske sisteme koji zagrijavaju podzemne vode.
Peruanska Amazonija nema.
Najbliži aktivni vulkan udaljen je više od 700 kilometara od rijeke Shanay-timpishka.
Zbog toga su mnogi stručnjaci tvrdili da je riječ o lokalnoj legendi ili pretjeranoj priči stanovnika tog područja.
Među onima koji su prvi čuli priču bio je i Andres Ruzo. Kao dječak slušao je priče svog djeda o rijeci koja kuha sve što dotakne. Kasnije, tokom studija geotermalnih nauka u Sjedinjenim Američkim Državama, shvatio je da njegove kolege smatraju kako takva rijeka ne može postojati.
Umjesto da odustane, odlučio je otići u prašumu i lično provjeriti priču.
Ekspedicija koja je promijenila sve
Godine 2011. Ruzo je stigao u Mayantuyacu i postao prvi geonaučnik kojem je dozvoljeno detaljno proučavanje rijeke.
Ono što je tamo pronašao iznenadilo je i njega.
Mjerenja su pokazala da su lokalne priče bile istinite. Voda je zaista bila gotovo na tački ključanja.
Njegova istraživanja ubrzo su privukla pažnju svjetskih medija, naučnih institucija i organizacija poput National Geographica.
Danas se Shanay-timpishka smatra najvećim poznatim nevulkanskim geotermalnim sistemom na svijetu.
Odakle dolazi toplota?
Najveća misterija nije sama temperatura, već njen izvor.
Po trenutnim naučnim saznanjima, vodu ne zagrijava magma niti vulkanska aktivnost.
Umjesto toga, stručnjaci vjeruju da kišnica kroz mrežu pukotina prodire duboko u Zemljinu koru. Tamo se zagrijava prirodnom toplotom unutrašnjosti planete, a zatim pod pritiskom izlazi nazad na površinu kroz termalne izvore koji hrane rijeku.
Takav proces poznat je nauci, ali nigdje drugdje nije zabilježen u ovakvim razmjerama.
Upravo zbog toga Shanay-timpishka ostaje jedinstven fenomen za koji naučnici još uvijek nemaju sve odgovore.
Prirodni laboratorij budućnosti
Posljednjih godina rijeka je postala predmet istraživanja biologa koji proučavaju klimatske promjene.
Naučnici su primijetili da šume uz najtoplije dijelove rijeke izgledaju potpuno drugačije od okolne amazonske prašume.
Na područjima gdje su temperature više raste manje vrsta drveća, vegetacija je rjeđa, a ekosistem znatno siromašniji.
Zbog toga stručnjaci vjeruju da Shanay-timpishka predstavlja svojevrsni pogled u budućnost Amazone ukoliko globalno zagrijavanje nastavi sadašnjim tempom.
Drugim riječima, ono što se danas može vidjeti uz obale ove rijeke možda pokazuje kako bi veliki dijelovi najveće prašume na svijetu mogli izgledati za nekoliko decenija.
Zbog svega toga Shanay-timpishka nije samo geološka misterija i turistička atrakcija. Ona je istovremeno prirodni fenomen, naučna zagonetka i upozorenje o promjenama koje se događaju na našoj planeti kako je pisao BBC.
Izvor: Sandzaklive/ N1info.ba
