Evropska odbrana pred pucanjem, a Turska postaje jedina slamka spasa

Njemačka bi uskoro mogla kupovati turske borbene dronove, a potencijalno i ulaziti u zajedničke projekte s turskom odbrambenom industrijom, dok Berlin ubrzano pokušava ojačati vlastite kapacitete nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Kako piše Deutsche Welle, i njemački zvaničnici i vojni analitičari smatraju da bi saradnja sa Ankarom mogla biti obostrano korisna, od modernizacije Bundeswehra do zajedničke proizvodnje i tehnoloških projekata.

Ruska invazija na Ukrajinu dramatično je promijenila sigurnosnu politiku Njemačke. Država koja je godinama izbjegavala velika ulaganja u odbranu sada je, paralelno sa vojnom pomoći Kijevu, pokrenula sveobuhvatnu reformu vlastitih kapaciteta.

O tome svjedoči i eksplozivan rast njemačke odbrambene industrije: dionice kompanije Rheinmetall, koje su prije invazije vrijedile 96 eura, danas se kreću oko 1.700 eura, rast od gotovo 1.560 posto.

Ipak, analitičar Çağlar Kurç ističe da rat u Ukrajini i dalje razotkriva ključni problem: nedovoljnu proizvodnu sposobnost NATO-a, posebno u Evropi. “Zato mnoge zemlje traže načine da prošire kapacitete. U tom kontekstu, saradnja s Turskom postaje logičan korak”, kaže on.

Turska, druga najveća vojska u NATO-u i jedan od najbrže rastućih odbrambenih sektora na svijetu, našla se među najvažnijim kandidatima za dublju saradnju s Njemačkom.

Ta tema bila je u fokusu razgovora njemačkog kancelara Friedricha Merza i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana prošle sedmice. Erdoğan je poručio da dvije zemlje treba da “prevaziđu stare prepreke” i okrenu se zajedničkim projektima.

I šef njemačke diplomatije Johann Wadephul nedavno je naglasio da je partnerstvo s Turskom gotovo neizbježno: “Ako nećemo raditi s Turskom, s kim ćemo?”

’Svijet se drastično suzio’

Visoki zvaničnik njemačke agencije zadužene za nabavku oružja (BAAINBw) rekao je, uz uslov anonimnosti, da globalne krize smanjuju broj pouzdanih partnera.

“Uz dešavanja u Ukrajini i rastuću napetost s Kinom, svijet se odjednom drastično smanjio. Turska, uprkos razlikama, ostaje izuzetno jak vojni partner”, poručio je on.

Benedikt Meng, dugogodišnji stručnjak njemačke odbrambene industrije, navodi da je Turska ključni akter u regionima od strateškog značaja, Bliskom istoku i Kavkazu, te da je jačanje saradnje “nesumnjiva prednost za Njemačku”.

Osim kao partner, Turska je i veliko tržište: četiri njene odbrambene kompanije (Baykar, Aselsan, TAI i Roketsan) već se nalaze među 100 najvećih na svijetu.

Iako Berlin i Ankara još ne iznose detalje javnosti, dio saradnje već je operacionaliziran:

Turska kompanija Repkon od 2027. godine će u Njemačkoj proizvoditi 155-milimetarske artiljerijske granate, kompatibilne sa NATO haubicama koje se koriste i u Ukrajini.

U javnosti se to opisuje i kao “transfer tehnologije”, iako analitičari upozoravaju da je takva formulacija pretjerana.

Kurç ističe da je mnogo važnije to što Turska donosi ogromne kapacitete u proizvodnji i fleksibilnost koju evropska industrija trenutno nema.

Njemačko-turski odnosi su posljednjih godina bili opterećeni krizama, od turskih operacija u Siriji uz korištenje njemačkih tenkova, do povlačenja njemačkih trupa s NATO baze u İncirliku 2017. godine.

Ipak, kako kaže visoki njemački birokrat: “Naravno da Turska mora unaprijediti demokratske procese. Ali na kraju dana, nemamo mnogo drugih opcija. I SAD ima svoje probleme, pa im ipak kupujemo oružje.”

Turski dronovi pred vratima Bundeswehra?

Glavno pitanje koje se sve češće postavlja u Berlinu jeste: hoće li Njemačka kupiti turske dronove?

Analiza strateške jedinice njemačkog Ministarstva odbrane (BAKS) navodi da su turski Bayraktari imali presudnu ulogu u ratu u Nagorno-Karabahu, a njihov dobar učinak zabilježen je i u Ukrajini, Poljskoj i Rumuniji.

“Njemačka bi definitivno trebala detaljno proučiti turske dronove”, kaže visoki zvaničnik Bundeswehra. “Turska je u ovom segmentu daleko ispred mnogih evropskih zemalja.”

Meng dodaje da Turska posjeduje “impresivan nivo znanja” te da je saradnja već vidljiva: u Bayraktar TB2 dronovima koriste se senzori njemačke firme Hensoldt.

U isto vrijeme, Turska i Italija su ove godine osnovale zajedničku kompaniju “LBA Systems”, posvećenu naprednim bespilotnim letjelicama, što dodatno otvara vrata evropsko-turskim projektima.

Evropska komisija trenutno razmatra turski zahtjev za priključenje SAFE programu, novoj evropskoj platformi za zajedničko naoružavanje. Ukoliko Atina povuče svoje rezerve, Ankara bi mogla postati formalni dio evropske sigurnosne arhitekture.

Njemačko-turska odbrambena saradnja ulazi u novu fazu: geopolitičke okolnosti primorale su Berlin da potraži “realne” partnere, a Ankara se nameće kao jedan od rijetkih koji može isporučiti i tehnologiju i kapacitet. Hoće li Bundeswehr zaista kupiti turske dronove, ostaje da se vidi, ali u Berlinu više niko ne sumnja da je Turska postala ključni igrač evropske sigurnosti.

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala