Znate li zašto Finska i Švedska do sada nisu željele pristupiti NATO savezu?
Finska i Švedska namjeravaju postati članicama NATO-a koji trenutno ima 30 članica. Ako se to dogodi, okončat će se njihova višedecenijska vojna neutralnost.
NATO je vojni savez kojeg je 1949. godine osnovalo 12 država, među kojima su tri stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija – Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska. Osnovan je kao zaštita od sovjetske ekspanzije u Evropi.
Kolektivna sigurnost zemljama članicama je garantovana članom 5 NATO-ovog akta. Ovaj član podrazumijeva da napad na jednu članicu znači napad na cijeli vojni savez.
Zašto Finska i Švedska nisu članice
Obje države su smatrale da bi članstvo bilo, kako piše list Guardian, nepotrebno provociranje Rusije. Zbog toga su dugo vojno neutralne.
Zabrinutost Finske je uzrokovana praktičnim razlozima. Sa Rusijom dijeli granicu dugu 1.300 kilometara. Nezavisnost je proglasila 1917., i to nakon što je više od jednog stoljeća bila pod ruskom vladavinom.
U Drugom svjetskom ratu dva puta se borila protiv Sovjetskog Saveza kojem je prepustila 10 posto svog teritorija. Potpisivanjem “prijateljskog sporazuma” 1948. sa Rusijom, vojno se izolirala od Zapadne Evrope. Raspad Sovjetskog Saveza i članstvo u Evropskoj uniji bili su prilika da situacija bude drugačija.
To što Švedska nije članica NATO-a je više ideološke prirode. Njeno vanjskopolitičko djelovanje nakon Drugog svjetskog rata bilo je zasnovano na multilateralizmu, denuklearizaciji i medijaciji u međunarodnim odnosima.
Švedska je nakon dugog perioda ponovo uvela regrutaciju i povećala novčana izdvajanja za vojsku. To se desilo 2014. kada je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim. No, ljevičari imaju sumnje u NATO predvođen SAD-om. Smatraju da će članstvo značiti povećanje tenzija.
Zašto sada žele postati članicama
Finska premijerka Sanna Marin i švedska premijerka Magdalena Andersson su prošli mjesec izjavile da je agresija Rusije na Ukrajinu “potpuno promijenila sigurnosno okruženje Evrope” te da je na sjeveru Starog kontinenta “dramatično promijenila način razmišljanja”.
Sve je više i Finaca i Šveđana koji smatraju da će biti sigurniji ako će se kao članice NATO-a morati suočiti sa, kako piše Guardian, ratobornim i nepredvidljivim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ankete pokazuju da 75 posto stanovnika Finske podržava članstvo, dok u Švedskoj 65 posto stanovnika podržava članstvo.
Ako postanu članicama, time će dobiti sigurnosne garancije od država koje imaju nuklearno oružje.
Da li će ih NATO primiti
Finska i Švedska su već NATO-ovi partneri – imaju zajedničke vojne vježbe i obavještajno sarađuju. Finska je već zadovoljila uslov da mora izdvajati dva posto BDP-a za NATO, dok je Švedska na putu da ostvari taj uslov.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je poručio da “objeručke” podržava njihovo članstvo. Obećao je da će proces integracije biti brz.
Britanski list piše da bi njihovo članstvo bilo veliki podsticaj za NATO, tj. znatno bi osnažilo ovaj vojni savez na sjeveru Evrope.
Šta kažu Rusi
Rusi su kazali da će članstvo imati “ozbiljne vojne i političke posljedice”. Ukazali su da će poduzeti korake za “ponovno uspostavljanje vojne ravnoteže” na Baltiku, a što će značiti i postavljanje nuklearnog oružja.
Putin smatra da je NATO sigurnosna prijetnja po Rusiju. Krivi NATO da je primorao Rusiju da izvrši napad na Ukrajinu. Tvrdi da je tražio na se NATO povuče sa sjevera Evrope.
Šta će se sljedeće desiti
Rukovodstvo Finske će 15. maja razgovarati o tome da li će podnijeti aplikaciju za članstvo. Ako odluka bude pozitivna, onda bi je parlament najranije trebao razmatrati do kraja sljedeće sedmice.
Socijaldemokrati, koji su vladajući u Švedskoj, su podijeljeni po ovom pitanju. Također 15. maja bi trebali imati konsultacije. Očekuje se da će konačna odluka biti da se zvanično zatraži članstvo.
Švedski mediji su objavili da bi vlada konačnu odluku trebala donijeti 16. maja. Pretpostavlja se da će obje države istovremeno podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.
