Zašto je Turska ukinula veto za ulazak Švedske i Finske u NATO?
Vlada u Ankari je sedmicama nagovještavala da će, kao članica zapadne vojne Alijanse, iskoristiti svoje pravo veta i tako spriječi pridruživanje Švedske i Finske savezu, ukoliko njeni zahtjevi ne budu ispunjeni. Turska je tvrdila da su dvije zemlje imale relaksiran pristup prema grupama koje ona smatra prijetnjama nacionalnoj sigurnosti
Turska, zemlja članica NATO saveza, odustala je od ulaganja veta na ulazak Finske i Švedske u zapadnu Alijansu.
Time je okončana višesedmična drama koja je testirala savezničko jedinstvo protiv ruske invazije na Ukrajinu, javlja Radio Slobodna Evropa.
Nakon četiri sata razgovora, neposredno pred početak NATO samita u Madridu, uslijedilo je ukidanje veta Turske, čime je, kako navodi Reuters, izbjegnut neugodan ćorsokak u kojem se moglo naći 30 okupljenih lidera umjesto da se pokaže željena odlučnost u zajedničkom stavu protiv Rusije. Zašto?
U suštini, ovo sada znači da Švedska i Finska mogu nastaviti sa namjerama da se pridruže NATO savezu, a ovaj trenutak se smatra jednim od najvećih pomaka u evropskoj sigurnosti u proteklih nekoliko decenija.
ZAŠTO SE TURSKA PROTIVILA ULASKU ŠVEDSKE I FINSKE?
Vlada u Ankari je sedmicama nagovještavala da će, kao članica zapadne vojne Alijanse, iskoristiti svoje pravo veta i tako spriječi pridruživanje Švedske i Finske savezu, ukoliko njeni zahtjevi ne budu ispunjeni. Turska je tvrdila da su dvije zemlje imale relaksiran pristup prema grupama koje ona smatra prijetnjama nacionalnoj sigurnosti.
Zvanična Ankara je zahtijevala da ove nordijske zemlje prestanu podržavati kurdske grupe, kao što je PKK (Radnička partija Kurdistana), i da ukinu zabranu prodaje dijela oružja Turskoj. Embargo na oružje je uveden nakon turske ofanzive na kurdske snage YPG-a u sjevernoj Siriji 2019. godine.
Turska je izrazila zabrinutost da je Švedska skrivala članove PKK, što je Štockholm negirao. PKK je skupina koja je u Turskoj, Evropskoj uniji (EU) i SAD označena kao teroristička. Postala je neprijatelj ove države 1984. godine, a deseci hiljada ljudi su poginuli u sukobu države i pobunjenika.
Turska sirijski YPG (Jedinice narodne odbrane) smatra ogrankom PKK-a, a zapadne zemlje su YPG podržavale u borbi protiv ‘Islamske države’.
ŠTA KAŽE POTPISANI MEMORANDUM?
Potpisivanjem sporazuma dvije nordijske zemlje potvrđuju da je PKK teroristička organizacija. Kao takva je već navedena od strane Sjedinjenih Država i Evropske unije, kojoj pripadaju Švedska i Finska. Osim toga, obećali su da neće podržavati mrežu prognanog turskog islamskog sveštenika (imama) Fethullaha Gullena.
Turska ovu mrežu naziva FETO i označava je kao još jednu terorističku grupu.
Finska i Švedska su se također složile da riješe neriješene turske zahtjeve za izručenje ljudi koje Turska smatra teroristima, rekavši da će to učiniti u skladu s Evropskom konvencijom o ekstradiciji, prenosi između ostalih i Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Prije nego što je tekst memoranduma objavljen, turski zvaničnici su medijima proslijedili bilješku pod naslovom “Turska je dobila šta je htjela”.
Vodeće finske novine, Helsingin Sanomat, napisale su u uvodniku da je “Turska dobila ono što je htjela – a isto tako i Finska i Švedska.”
“Memorandum je bio cijena koja je morala da se plati za čudan stil odnosa sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom koji istovremeno predstavlja tipično ponašanje za Tursku”, piše finski list.
Dok se zalagao protiv ulaska Švedske i Finske u članstvo NATO-a, Erdogan je pokazao video zapise i fotografije demonstracija PKK u Švedskoj kao dokaz svoje tvrdnje o ravnodušnosti Švedske prema terorizmu, navodi Associated Press.
Asli Aydintasbas, viša saradnica u Evropskom vijeću za vanjske odnose, kaže da Erdoganova retorika i stil pregovaranja stvaraju osjećaj da je spreman napustiti pregovore, ali da je predsjednik jednako često pragmatičan u pogledu toga da “zna kada treba sklopiti dobar posao”.
“Turska nije dobila sve što je željela, Švedska sigurno nije, ali to je umjetnost diplomatije”, rekla je ona.
Napomenula je da, iako su u sporazumu navedene grupe koje Turska vidi kao prijetnje, posebno YPG, u njemu se također navodi da će Švedska slijediti svoj vlastiti proces za ekstradiciju.
“Ovo je veliki trenutak slavlja za zapadno jedinstvo, a izostavljanje Turske iz toga izazvalo bi pitanja o dugoročnoj posvećenosti Turske NATO-u”, rekla je ona, kako prenosi AP.
ŠTA JE TURSKA DOBILA UKIDANJEM VETA?
Atlantsko vijeće navodi da je velikog utjecaja na odluku Turske da ukine veto bio razgovor Erdogana sa Joeom Bidenom, a to su ocijenili kao “veliki ustupak Bijele kuće” turskom predsjedniku.
Isti izvor tvrdi da će se Švedska “sada obračunavati sa članovima PKK i YPG”, a koji su mnogobrojni u ovoj zemlji.
“To je bila maestralna igra Erdogana, koji je vješto iskoristio ovaj trenutak ‘maksimalne poluge’ kako bi izvukao najviše moguće za svoje turske sigurnosne interese i unutrašnju politiku svoje zemlje”, rekao je Fred Kempe, predsjednik i izvršni direktor Atlantskog vijeća.
Kao manje zapažen rezultat sporazuma za Tursku, Atlantsko vijeće navodi široku saradnju na poslovima odbrambene industije.
“Ne samo ukidanje embarga Šveđanima na oružje (protiv Turske), već i dvije nordijske zemlje koje se obavezuju da će Tursku uvući u zajedničke sigurnosne inicijative EU, kao što je PESCO vojno-transportni projekat”, poručio je Rich Outzen na sajtu Atlantskog vijeća.
Ova organizacija također navodi da uprkos “neočekivanim dobicima za Ankaru”, sve strane imaju korist od ovog sporazuma, pri čemu Turska podržava širenje NATO saveza, te dobija priznanje za svoje sigurnosne brige unutar zemlje.
NATO-va velika pobjeda u svemu, navodi se, je i “dodavanje dvije živahne demokratije” u okvire Alijanse, čime se “učvršćuje demokratija i ukupna sigurnost NATO-a”.
Predsjedništvo Turske je saopćilo da postignuti sporazum znači “punu saradnju sa Turskom u borbi protiv PKK i njenih podružnica”, a navodi se da Švedska i Finska “demonstriraju solidarnost sa Turskom u borbi protiv terorizma u svim njegovim oblicima i manifestacijama”.
Joe Biden, predsjednik SAD-a je izjavio da je sada NATO “jedinstveniji nego što je ikada bio”, prenosi Reuters.
REAKCIJE NA ISHOD I KAKO SU SE ODVIJALI PREGOVORI
Recep Tayyip Erdogan se priprema za predsjedničke i parlamentarne izbore 2023. godine, usred ekonomske krize sa naglom inflacijom. Njegova taktika ”snažni stisak ruke” sa Zapadom često se smatra načinom za povećanje nacionalističke podrške kod kuće, prenose svjetski mediji.
Turski mediji, koji uglavnom slijede provladinu uređivačku liniju, pozdravili su sporazum NATO-a. Turski list Sabah je to pozdravio kao “pobjedu u Madridu predsjednika Erdogana”.
Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto pružio je uvid u to kako su se pregovori odvijali.
“Sve stranke su ponovile svoje stare stavove i kako vide situaciju. A onda smo poslije dva sata pomislili da se možda uopšte ne pomjera”, rekao je Haavisto. “A onda smo imali pauzu za kafu, i kao i uvek tokom pauze za kafu, pojavile su se odlične ideje.”
Haavisto je rekao da poteškoće u pregovorima proizlaze iz definicije terorizma i terorističkih grupa, prenosi AP.
“Turska ima svoju definiciju… i nismo se mogli složiti oko te definicije jer je veća od međunarodnih ili EU definicija, rekao je.
“Naša crvena linija je da ne mijenjamo naše zakonodavstvo ni po jednom pitanju. Nismo mogli da dođemo na ovakav sastanak i da se onda dogovorimo da promijenimo zakon. Idalje poštujemo finske zakone”, rekao je finski ministar.
Finska ima kurdsku zajednicu od oko 15.000 ljudi, dok Švedska ima mnogo veću kurdsku dijasporu od oko 100.000. Iseljenici nikako ne uključuju samo pristalice PKK i YPG.
Posljednjih godina dvije zemlje su navodno primile Turke koji su bili Gullenovi sljedbenici nakon što je turska vlada razbila njegovu mrežu hapšenjima i čistkama državnih službenika, navodi AP u svom tekstu.
Finski predsjednik Sauli Niinisto naglasio je da je Helsinki istakao da u memorandumu nisu navedena imena pojedinaca.
“U slučaju izručenja, pridržavat ćemo se vlastitog zakonodavstva i međunarodnih sporazuma. Na kraju krajeva, ekstradicija je zakonska diskrecija na koju političari nemaju pravo da utiču”, rekao je Niinisto.
Zvaničnici švedske vlade na sličan su način nastojali ublažiti zabrinutost koja proizlazi iz klauzule memoranduma o potencijalnim izručenjima.
Švedska premijerka Magdalena Andersson rekla je u srijedu za emiter SVT da će se svako izručenje “naravno dogoditi u okviru nacionalnog i međunarodnog prava”.
ŠTA SU SLJEDEĆI KORACI?
Švedskoj i Finskoj će trebati mjeseci da se zvanično pridruže NATO-u, jer će njihov ulazak morati ratificirati sve članice NATO-a pojedinačno.
Stvarni protokol o pristupanju će biti potpisan u Briselu sljedeće sedmice od strane ambasadora 30 sadašnjih članica NATO-a.
Tada počinje proces ratifikacije u nacionalnim parlamentima svih članova. Obično to traje oko godinu dana, ali su se razne zemlje već obavezale da ubrzaju proces. To bi moglo značiti da Švedska i Finska postanu 31. i 32. članice NATO-a već ove jeseni.
Očekuje se da će zemlje NATO-a, koje su za Ukrajinu već izdvojile milijarde dolara vojne pomoći, pristati na “sveobuhvatan paket pomoći Ukrajini, kako bi im se pomoglo da održe pravo na samoodbranu”, rekao je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.
Podsjećamo, NATO djeluje konsenzusom, što znači da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan mogao blokirati pristupanje Finske i Švedske alijansi od 30 zemalja ukoliko se ne ispune njegovi zahtjevi, što je ranije i prijetio.
Rusija se oštro protivila ulasku Finske i Švedske u NATO, smatrajući to daljnjim zadiranjem transatlantskog saveza prema ruskoj teritoriji.
NATO je osnovan 1949. godine kao odbrambeni savez s primarnim ciljem suprotstavljanja Sovjetskom Savezu. Turska se priključila 1952. godine, dok ga Rusija smatra prijetnjom.
