Šta znači Putinovo otkazivanje napada na Azovstal u Mariupolju i naredba blokade fabrike
Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da otkaže planove za napad na čeličanu Azovstal u Mariupolju, u kojoj se nalaze posljednji branitelji grada, jasno ukazuje na to da grad nije pao uprkos ruskoj tvrdnji, ali i da su ukrajinski vojnici u izuzetno teškom položaju.
Prisustvo otprilike 1.500 ukrajinskih vojnika u fabrici koja je posljednje uporište odbrane grada, definitivno potvrđuje tezu da Mariupolj nije sto posto pod ruskom kontrolom. Međutim, čini se da je pitanje vremena kada će se to desiti, osim ukoliko se ne desi neko čudo.
Putin je umjesto jurišanja na fabriku koja doslovno funkcioniše kao poseban “grad ispod grada” s obzirom na infrastrukturu Azovstala u kojem se nalaze branitelji, naredio da blokira prostor čeličane tako da ni “muha ne može pobjeći”. To je znak okrutnog stava ruskog predsjednika.
Situacija za ukrajinske branitelje koji se nalaze u Azovstalu vrlo je teška, pogotovo ako uzmemo u obzir svu raniju okrutnost koju je ruska vojska pokazala prema ukrajinskom narodu, teritoriji i vojnicima.
Oni koji su se borili i još uvijek se bore za Mariupolj, gotovo dva mjeseca žestoko su bombardovani, a sada ih očekuje i neizvjesnost sudbine koja bi mogla zavisiti od humanosti ruskih vojnika. Izvjesno je i da, ukoliko ne dobiju pomoć Kijeva, branitelji Mariupolja neće još dugo izdržati u čeličani. I municija i hrana su potrošni materijal, za koje je pitanje, koliko toga još imaju skladištenog.
Ukrajinska vlada pokušava osigurati siguran prolaz za svoj narod, odnosno civile koji su ostali u gradu, ali nema znakova da li mogu uvjeriti Rusiju da im dopusti bijeg.
Naizgled neizbježan pad Mariupolja označio bi najznačajnije zauzimanje ukrajinskog grada od početka invazije, a smatra se da ruske snage takav uspjeh nastoje osigurati uoči Dana pobjede 9. maja, koji se obilježava u Rusiji kao velika pobjeda nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu.
Zauzimanje grada, koji je nekada imao gotovo pola miliona stanovnika, imao je razornu cijenu za njegove stanovnike. Više od 20.000 civila je ubijeno, mnogo više je ranjeno, a stotine hiljada je pobjeglo. Veliki broj njih još uvijek je u opasnosti.
Kada je riječ o šteti koja je do sada napravljena, otprilike 90 posto kuća je oštećeno, a 40 posto zgrada uništeno je bez mogućnosti popravke štete.
