Šta može Moskva, a šta Kijev? Ovo je pet scenarija za mogući rasplet ukrajinskog rata
Novinar Guardiana koji je cijeli rat proveo u Ukrajini predviđao je šta će se dogoditi na bojnom polju u narednih 6 mjeseci
Luke Harding je novinar britanskog Guardiana koji je u Ukrajini boravio posljednjih šest mjeseci, a i prije početka ruske invazije proputovao je zemlju i snimao tamošnje događaje. Sada je Harding napravio pet predviđanja o tome šta će se dogoditi na bojnom polju u Ukrajini u narednih 6 mjeseci.
1. Rat će vjerovatno trajati najmanje godinu dana, ali njegov intenzitet jenjava
Možda je prošlo šest mjeseci rata, ali ni Ukrajina ni Rusija nisu spremne da prestanu s borbama. I pored svih gubitaka, obje su snage pretrpjele. Ukrajina želi svoju teritoriju nazad, a Rusija želi da nastavi da nanosi bol ne samo Kijevu, već posredno i Zapadu.
Kremlj vjeruje da će zima ići u njegovu korist. Nije bilo pregovora između Ukrajine i Rusije otkako su se pojavili dokazi o masakru u Buči. Međutim, linije fronta se nisu mnogo promijenile od pada Lisičanska u junu. Čini se da su obje strane sve iscrpljenije od borbe.
2. Kijev nema sredstva za efikasan konvencionalni kontranapad
Ukrajina bi željela da povrati grad Herson, koji se nalazi zapadno od rijeke Dnjepar. Ali visoki ukrajinski zvaničnik otkrio je u četiri oka novinaru Guardiana da “Ukrajinci nemaju ljudstvo ili oružje da gurnu Ruse nazad koliko bi željeli”. Zato strategija Kijeva u posljednje vrijeme uglavnom uključuje raketne napade sa većih udaljenosti (do 80 kilometara) i odvažne napade specijalnih snaga na ruske baze duboko iza linija fronta.
Savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da je sada cilj napada “da se stvori haos unutar ruskih snaga”. I dok će takva taktika sigurno smanjiti efikasnost napadača, malo je vjerovatno da će dovesti do predaje Rusa i prepuštanja Hersona Ukrajincima.
3. Iako Moskva i dalje želi da nastavi da osvaja ukrajinska prostranstva, njen fokus će biti na tome da zadrži ono što je prethodno osvojio
Moskva zapravo nema nikakav ofanzivni plan osim upotrebe moćne artiljerije i potpunog uništenja gradova koji su im na putu. Oni to rade jer je efikasno, a dijelom i da bi smanjili vlastite ljudske gubitke. Rusi nastavljaju ovu strategiju oko Bahmuta u Donbasu, ali napredak je spor. Delom zato što su morali da pošalju deo snaga u Herson.
Putin možda nije postigao ono čemu se nadao na početku rata, ali Rusija sada kontrolira velike dijelove ukrajinske teritorije na istoku i jugu i aktivno najavljuje referendume o aneksiji. Kako se približava hladnije vrijeme, Moskva će se vjerovatno fokusirati na konsolidaciju onoga što ima.
4. Zima će izazvati novu izbjegličku krizu, a hladnoća će stvoriti odličnu priliku za one koji je iskoriste na pravi način
Ukrajina je već zabrinuta jer neće biti grijanja na plin za stambene blokove u Donjeckoj provinciji, kao i u drugim područjima fronta. Jedan humanitarni zvaničnik je predvideo da će u zimu doći do novog talasa migracija, kada bi čak 2 miliona ljudi iz Ukrajine moglo krenuti ka Poljskoj.
Rusi vide zimu kao priliku. Ukrajina se plaši da će Rusi tada ciljati njenu energetsku mrežu i da bi jednostavno mogli gađati ogromnu nuklearnu elektranu Zaporožje. Moskva se takođe nada da će evropski problemi sa snabdevanjem gasom ići u njenu korist. Proljeće bi, međutim, moglo biti vrijeme za novu grupaciju snaga. Obje strane će napuniti baterije i krenuti u eventualno odlučujuće bitke.
5. Zapad mora odlučiti da li zaista želi pobjedu Ukrajine
Ukrajina bi bila poražena bez vojne pomoći Zapada. Ali Zapad im još uvijek nije opskrbio dovoljno oružja, poput borbenih aviona, koje bi Kijevu omogućilo da istinski otjera ruske osvajače. Političari stalno govore o potrebi prisiljavanja Rusije na njene prijeratne granice, ali Ukrajini ne daju dovoljno oružja da bi Ukrajinci to mogli učiniti.
Istovremeno, humanitarna kriza u Ukrajini postaje sve očiglednija. Nema ni približno dovoljno novca za rekonstrukciju – mnoge kuće sjeveroistočno i sjeverozapadno od Kijeva i dalje su uništene pet mjeseci nakon što su Rusi otišli. Očajni stanovnici žive u garažama ili improvizovanim montažnim kućama.
Zbog rata Ukrajina ima budžetski deficit od 5 milijardi dolara svakog mjeseca. A troškovi obnove nakon rata bit će monstruozno visoki. (Jutarnji)
