Šta donosi ulazak Finske u NATO: Najveća kopnena granica u Evropi sa Rusijom bit će izvor napetosti

--- Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala ---

Nakon što je Parlament Turske u ponoć i zvanično odobrio ulazak Finske u NATO, država sa sjevera Evrope zvanično je prešla i posljednju prepreku na svom puta ka vojnopolitičkoj alijansi koja će postati znatno jača na sjevernom dijelu.

Nakon što je Turska odobrila članstvo, Finskoj je u principo ostalo rješavanje papirologije i zvanični poziv Jensa Stoltenberga za ulazak u NATO.

Generalni sekretar Alijanse, danas se oglasio povodom činjenice da su sve države prihvatile članstvo Finske te je poručio kako će država postati punopravna članica u narednim danima.

“Svih 30 NATO saveznika je sada ratificiralo protokol o pristupanju. Upravo sam razgovarao s predsjednikom Saulijem Niinistom da mu čestitam ovu historijsku priliku. Finska će se formalno pridružiti Alijansi u narednim danima. Njihovo članstvo će Finsku učiniti sigurnijom, a NATO jačim. Finska ima veoma sposobne snage. Unapređuje sposobnosti i jake demokratske institucije. Dakle, Finska će donijeti mnogo za Alijansu”, rekao je.

Šta će se promijeniti nakon ulaska Finske u NATO?

Iako se Finska, baš poput Švedske, decenijama hvalila svojom neutralnom pozicijom u blokovskim i drugim podjelama, agresija Rusije na Ukrajinu u potpunosti je promijenila vojnopolitičke narative u cijeloj Evropi pa i u zvaničnom Helsinkiju.

Države su počele izdvajati značajna sredstva za odbranu, a posebnu pažnju naoružavanju posvetile su države koje direktno graniče sa Rusijom. Dok su baltičke države već odavno u NATO-u te manje-više zbog zaštite Alijanse i ne moraju svakodnevno strahovati od ruskog napada, finski zvaničnici su nakon ulaska ruskih trupa u Ukrajinu sa zabrinutošću posmatrali dešavanja na istoku Evrope.

Uzevši u obzir historiju rusko-finskih odnosa, teritorijalne i druge rasprave koje su često vodile na relaciji Helsinki – Moskva, Finska je bila primorana napraviti historijski korak te započeti proces ulaska u NATO.

Sada, kada je priča gotovo pa završena, postavlja se pitanje šta će se zapravo promijeniti nakon ulaska ove države u NATO? Prije svega, ukoliko se stvari posmatraju iz perspektive Rusije, ulazak Finske u NATO značit će, prema shvatanju Kremlja, postojanje nove prijetnje na sjeverozapadnim granicama države.

“Ukoliko bi Finska ušla u NATO, Oružane snage Finske bi ostale dio vojne infrastrukture NATO-a i našle bi se preko noći na granicama Ruske Federacije. Mislite da ćemo onda zadržati stvari ovako kako jesu? Naše trupe udaljene 1.500 kilometara?”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u govoru 2016. godine.

Također, Putin je tada izgovorio rečenicu koja se sada također često može čuti i u kontekstu ukrajinsko-ruskog rata i podrške Zapada Kijevu.

“Ukoliko bi Finska ušla u NATO i ukoliko bi eskalirao rat između Rusije i NATO-a, Alijansa bi se borila do posljednjeg Finca”, rekao je tada Putin.

Iako je iluzorno očekivati kako bi Rusija eskalirala situaciju na granici sa Rusijom, naročito u momentima kada ne briljiraju na bojnom polju u Ukrajini, za očekivati je kako će u narednim mjesecima granica između Finske i Rusije češće spominjati u medijima nego što je to bio slučaj ranije.

Ono što je Rusija već ranije poduzela, a što će u narednim mjesecima i dodatno sprovoditi, odnosi se na raspoređivanje dodatnog broja trupa na prostor koji se nalazi blizu finske granice.

“Zemlji su potrebne snage od 1,5 miliona vojnika kako bi se garantovalo ispunjenje zadataka za osiguranje sigurnosti Rusije. Šojgu je iznio planove za formiranje novih vojnih jedinica u zapadnoj Rusiji, uključujući i armijski korpus koji će biti raspoređen u sjeverozapadnoj regiji Karelije, u blizini Finske. Šojgu je izjavio i da će postojeće pješadijske, zračno-desantne i marinske brigade biti preoblikovane u divizije”, navodi Associated Press.

Također, ono što se može očekivati u narednom periodu jeste i prebacivanje dodatnih sistema protivzračne odbrane na rusko-finsku granicu.

“Rusija je nagovijestila da postavlja protizračne sisteme S-400 na polustrvu Kola, a ranije je rekla da postavlja te raketa na Krim”, rekao je ministar odbrane Finske Jussi Niinisto.

Osim toga, finski mediji su prije nekoliko dana saopćili kako se bilježe veće aktivnosti ruske vojske na ostrvu koji se nalazi u Finskom zaljevu.

“Satelitski snimci otkrivaju da je Rusija postala sve aktivnija na ostrvu Gogland. Taj otok se nalazi u Istočnom finskom zaljevu. Slike pokazuje da je na otoku izgrađena radarska stanica kao i pet heliodroma. Od ruske invazije na Krim, od 2014. godine, došlo je do povećanja broja vježbi padobranaca i specijalnih snaga u regiji Gogland”, navodi finski medij Yle.

Nakon što Finska i zvanično postane članica NATO-a, za očekivati je kako će upravo ovaj dio teritorije, između dvije države, postati poprište velikog broja vojnih aktivnosti koje će uključivati vježbe ruske vojske, ali i NATO saveznika.

Uzevši u obzir razmišljanja Kremlja, teško je za ocijeniti da li Rusija uopće želi eskalirati situaciju sa NATO-om, ali ulazak Finske u ovu Alijansu definitivno će proširiti opseg napetosti između Zapada i Rusije što svakako ne doprinosi globalnoj sigurnosnoj situaciji.

Šta NATO dobija sa Finskom?

Osim što, prema mišljenju Kremlja, Rusija sada dobija još jednog neprijatelja, ulaskom Finske u NATO i ova Alijansa će dobiti mnogo toga.

Prije svega, zapadni analitičari ističu kako će ulaskom Finske u NATO, Alijansa proširiti i ojačati kolektivnu odbranu činjenicom da imaju pristup teritoriji Finske i morskim područjima koje ona sa sobom nosi.

“Ulazak Finske u NATO pomoći će Alijansi da odbrani tanak pojas norveške teritorije koji povezuje s Rusijom, a gdje bi Moskva mogla izvesti napad. Do ovog trenutka, NATO zračne snage su ovisile o nekoliko norveških aerodroma. Ulaskom Finske, dodaju se i nove baze i aerodromi”, rekao je Jan Kallberg za France 24.

Ono što je vjerovatno i najvažnije za NATO je činjenica da Finska već sada ima dobro opremljenu vojsku.

“Finska se do danas držala modela regrutacije koji je stvoren zbog gorkog iskustva invazije Sovjetskog Saveza 1939. godine. Finska ima ukupno 280.000 vojnika i rezervu od 870.000. Na kopnu su izuzetno sposobni, a djeluju i u najtežim uslovima podržani artiljerijom”, navode zapadni analitičari.

Osim konkretne podrške koju će NATO imati u finskoj armiji, ulaskom ove države u NATO dodatno će se ojačati pozicija baltičkih zemalja koje su ocijenjene kao posebno ranjive nakon ulaska ruskih trupa u Ukrajinu.

Ono što je mnoge iznenadilo, a tiče se samog procesa ulaska Finske u NATO, jeste šutnja Vladimira Putina. Iako se očekivalo kako će Putin i u ovom slučaju upotrijebiti većinu riječi iz “nuklearnog rječnika”, Vladimir Putin je neobično tiho prihvatio ovu odluku.

“Iznenađenje je bilo da je vijest prihvatio tako mirno. Sve u svemu, rasprava je bila vrlo, rekao bih, mirna i hladna”, rekao je finski predsjednik Sauli Niinisto.

Uprkos vječnom neprijateljstvu NATO-a i Rusije, u Kremlju su svjesni svih posljedica koje bi eventualna eskalacija sukoba na granici sa Finskom donijela za ovu državu, ali i cijeli svijet. Također, ono što u Kremlju vrlo dobro znaju jeste i podatak da je finska armija značajno jača i opremljenija u odnosu na ukrajinsku vojsku koja probleme sa obukom kadrova i opremom pokušava rješavati u hodu.

Osim toga, ukoliko se uzme u obzir činjenica Putinove fasciniranosti ruskom historijom, u slučaju Finske Rusija i dalje pamti iskustva iz Zimskog rata koji je trajao od 1939. godine do 1940. godine. Iako je sukob okončan mirovnim sporazumom, Finska je sa velikim uspjehom odbranila teritoriju te je potisnula tadašnje sovjetske trupe.

Uzevši u obzir vojnu doktrinu Finske te da su ta iskustva itekako poslužila za vojnu obuku i strategiju ove države, prosto je nemoguće očekivati da bi Putin i vojno rukovodstvo Rusije i pomislili na eventualnu eskalaciju tenzija sa ovom državom. Napetosti se mogu očekivati, ali o svakom potezu, kada finska granica postane i NATO granica, razmišljat će se mnogo više nego što je to bio slučaj ranije.

(Klix)

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...

Povezani članci

Subscribe
Obavijesti o
guest

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex