Poljska tvrdi da će imati najsnažniju vojsku u Evropi, ali da li će uspjeti ostvariti ovaj cilj?
Poljska nastoji imati najsnažniju vojsku u Evropi. Cijena tog nastojanja je visoka, što je razlog za zabrinutost pojedinih stručnjaka.
Kako je objavio Euronews, ako sve bude po planu, Poljska će biti nova vojna velesila u Evropi. Čelnici vladajuće stranke u ovoj zemlji Pravo i pravda (PiS) su nedavno poručili da će Poljska u sljedeće dvije godine imati najjaču evropsku vojsku, i to zahvaljujući velikoj modernizaciji.
Vojska je od početka agresije Rusije na Ukrajinu jedno od najvažnijih pitanja u Poljskoj koja se priprema za mogućnost da se rat proširi na njen teritorij. Premijer Mateusz Morawiecki je tokom prošlogodišnjeg obilježavanja nezavisnosti obećao da će imati najsnažniju kopnenu snagu u Evropi.
“Ako želimo mir, moramo se pripremiti za rat. Jačamo vojsku, za razliku od onih koji su vladali do 2015.”, izjavio je ministar odbrane Mariusz Blaszczak.
No, da li je ovo realan cilj ili zapravo skupo obećanje u svrhu osnaživanja podrške PiS-u uoči ovogodišnjih izbora?
Plan jačanja vojske
Prema ovogodišnjem poretku Global Firepower Military Strength Ranking, najjače vojske u Evropi imaju Rusija, Velika Britanija, Francuska i Italija.
Britanska vojna snaga dobrim dijelom je posljedica snage kopnene vojske i zrakoplovstva. Francuska ima snažnu helikoptersku flotu i nekoliko brodova razarača. Italija je u januaru ove godine imala 404 helikoptera i dva nosača aviona. Nakon spomenutih država, na poretku slijedi Poljska koja ima plan za ostvarivanje cilja – imati najjaču vojsku na Starom kontinentu.
“Poljska je u tranziciji. Naručila je stotine američkih, njemačkih i južnokorejskih vozila. Vojnu potrošnju je povećala na više od tri posto BDP-a”, ukazao je Frank Ledwidge, advokat i bivši britanski vojni oficir koji je služio na Balkanu, u Iraku i Afganistanu.
Andrzej Duda, predsjednik Poljske koja je od 1999. punopravna članica NATO-a, potpisao je zakon kojim je vladi dozvoljeno da vojna potrošnja od ove godine bude tri posto BDP-a. To je ono na šta se države obavezuju članstvom u NATO-u.
Poređenja radi, Njemačka se nedavno obevezala da će vojnu potrošnju povećati na dva posto BDP-a. Prema podacima iz 2021. kao posljednje godine za koju su dostupni podaci Evropskog statističkog ureda (Eurostat), Grčka je za vojnu potrošnju izdvajala 2,8 posto BDP-a, Latvija 2,3 posto, Estonija dva posto, Rumunija 1,9 posto, Francuska, Kipar i Litvanija 1,8 posto.
Finska kao posljednja članica NATO-a također ima jednu od najsnažnijih vojski u Evropi. Plan joj je da u sljedećoj godini na vojsku potroši šest milijardi eura ili 2,3 posto BDP-a. To je 116 miliona eura manje od vojne potrošnje koja se očekuje do kraja ove godine.
Zamjenik premijera Poljske Jaroslaw Kaczynski je predložio da vojna potrošnja njegove zemlje u sljedećih deset godina bude povećana na pet posto BDP-a te očekuje da će se to i ostvariti. Najavljena je velika kupovina moderne opreme i zapošljavanje u vojsku.
Namjera je da se u sljedećih deset godina regrutuje 150.000 vojnika, čime bi se broj vojnika povećao na 300.000. Bit će formirano šest oklopnih jedinica. Francuska i Njemačka imaju dvije oklopne jedinice, dok Velika Britanija ima samo jednu jedinicu oklopnu jedinicu.
Planirana je kupovina hiljadu novih tenkova i 600 komada artiljerijskog oružja, uglavnom iz Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država. Zbog toga će vatrena moć Poljske biti veća od one Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije zajedno.
Poljskoj su u julu ove godine isporučena 33 nova tenka M1 Abrams, što je dio ukupne kupovine od 4,9 milijardi eura. Osim toga, očekuje nastavak isporuke skoro 1.000 borbenih tenkova K2 Black Panther koje je kupila od Južne Koreje. Isporučeno joj deset ovakvih tenkova.
Do 2025. bit će joj isporučeno 180 ovih tenkova vrijednih 3,16 milijardi eura, dok će ostali proizvoditi u Poljskoj, po licenci koju joj je dala Južna Koreja na 10 godina. Poljska je 468 raketnih bacača HIMARS platila 9,2 milijarde eura, a riječ je o bacačima koji su mnogo pomogli Ukrajincima u odbrani od agresije.
Da li su ambiciozni ciljevi ostvarivi
Ledwidge smatra da je nesumnjivo da Poljska može imati najsnažniju vojsku u Evropi.
“Da li je to predizborno obećanje? Možda, ali posljedice će biti teške ako se obećanja ne ispune. Sumnjam i na velike ugovorne probleme”, rekao je.
Među stručnjacima postoji zabrinutost, posebno zbog troškova vojne ekspanzije. Ledwidge je ocijenio da će regrutacija biti veliki izazov kao logistički i finansijski teret za zemlju.
“No, trebamo imati na umu da je Poljska sve bogatija, za razliku od država poput Velike Britanije, tako da vjerovatno može priuštiti velike troškove”, naveo je.
Poljski vojni stručnjak Robert Czulda je poručio da će se država morati suočiti s dilemom “puška ili maslac”, pokušavajući osigurati dugoročno finansiranje.
“Čini se vrlo vjerovatnim da je tako veliki plan vođen političkim populizmom, u cilju dobijanja na popularnosti, a ne da to bude dobro osmišljen plan harmoničnog jačanja oružanih snaga. Treba osigurati da programi nabavke budu održivi i dugoročno pristupačni. Osim toga, potrebno je izbjeći rizik od prekomjerne potrošnje, a koji se sada čini veoma visokim”, zaključio je Czulda.
Osnivač pokreta “Krytyka Polityczna” i viši saradnik Njemačkog vijeća za vanjske odnose Slawomir Sierakowski upozorio je da je poljska vlada sklopila problematične poslove velike nabavke oružja.
Da li će se promijeniti politička ravnoteža u Evropi
Ako Poljska bude imala najjaču vojsku u Evropi, Ledwidge smatra da će ova država biti i više nego sposobna da brani sebe i baltičke države.
“Postoje politički i strateški razlozi da se to ostvari. Poljska treba imati veoma jaku vojsku, jer je postala bedem NATO-a”, dodaje.
Vjerovatno bi time imala drugačiju poziciju u Evropi i NATO-u.
“Veoma je vjerovatno da će Poljska biti primarna ili sekundarna kontinentalna sila Evrope, nakon Francuske. To će značiti da će Velika Britanija u dogledno vrijeme izgubiti ulogu drugog komandanta NATO-a, što bi bio veliki udarac za Veliku Britaniju”, naglasio je Ledwidge.
Smatra da će nova pozicija Poljske u Evropi i NATO-u primorati države poput Velike Britanije i Francuske da razmotre status svojih vojnih snaga, piše Euronews.
