Pet dana nosim štikle, a za vikend sam u čizmama. Rusi, dođite, čeka vas katastrofa!
U Estoniji 15.000 običnih građana nekoliko vikenda godišnje provode trenirajući gerilsko ratovanje, a od ruske invazije još ih je više
Zasjeda se odigrala u zoru. Nekoliko trenutaka prije, jedini zvuk u ledenoj šumi Klooga, 40 kilometara zapadno od estonske prijestolnice Tallinna, bilo je potiho hrkanje koje je dolazilo ispod nekoliko kamufliranih šatorskih krila. No, samo nekoliko sekundi nakon što je vatra iz strojnica prekinula njihov san, nekoliko je boraca skočilo iz svojih improviziranih skloništa kako bi uzvratili. Plameni jezici iz njihovih pušaka osvijetlili su još uvijek mračnu šumu, dok je plavičasti dim sukljao iz bombe, bačene kako bi se neprijatelja onemogućilo da pronađe put kojim bi se probio.
U roku od nekoliko minuta bitka je završena. Radi se o vježbi. Iako brojčano nadmašeni borci nisu uspjeli pobijediti protivnika, Kaia, računovotkinja koja je za vikend svoju malu bebu ostavila kod kuće, zadovoljna je vježbom.
“Bili su prilično dobri”, rekla je ona o volonterima Estonske obrambene lige (EDL), koje je pomagala obučavati. “Ostali su mirni i držali su svoju poziciju”.
Baltičke države – Estonija, Latvija i Litva – naime, pripremaju se za istu stvar. Zajednička granica s Rusijom i bolna povijest sovjetske okupacije koja je započela u 40-im godinama prošlog stoljeća i donijela sa sobom, između ostaloga, deportacije i zatvor stotinama tisuća građana, potaknula je sve tri zemlje da se pridruže NATO savezu, nakon što su 90-ih godina povratile neovisnost, prenosi Time.
To ih je također dovelo do usvajanja širokog, općedruštvenog pristupa obrani koji se nedavno pokazao itekako značajnim, nakon što je Rusija krenula prvo s kampanjom dezinformacija u toj regiji. Nigdje to nije vidljivije nego upravo u Estoniji, gdje oko 15.000 običnih građana, kao što je Kaia, nekoliko vikenda godišnje provode u obuci, trenirajući gerilsko ratovanje kao pripadnici EDL-a.
A budući da je Rusija u veljači napala Ukrajinu, rastuća bojazan da bi područje Baltika moglo biti iduća meta Kremlja, tisuće je građana potaknula da se i oni prijave na obuku.
“Mi nismo ročnici. Nismo redovna vojska”, kaže 20-godišnji Henri, jedan od sudionika ‘zasjede’ u šumi Klooga, koji inače radi u sektoru prodaje. Kao ni većina drugih, Henri također ne želi otkriti svoje prezime, kao sigurnosnu mjeru opreza. “Mi smo obični estonski muškarci i žene spremni proliti svoju krv na bojišnici za svaki centimetar koji bi eventualni okupator želio oteti našoj zemlji”.
Estonija ozbiljno shvaća zaštitu svoje populacije koja broji 1,3 milijuna stanovnika. Njihov obrambeni proračun je, proporcionalno gledano, treći najveći među zemljama NATO-a, a iako imaju tek 7.000 aktivnih vojnika, sposobnosti svojih obrambenih snaga i odvraćanja dodatno jačaju rezervistima i pripadnicima EDL-a, koji predstavljaju najveće volonterske snage u regiji.
Na početku 2022. godine te su snage brojile oko 15.000 pripadnika, kojima treba dodati još 10.700 ljudi iz organizacija mladih i Ženske obrambene lige, koji pružaju potporu borbenim jedinicama. Radi se o gotovo 2 posto stanovništva, a otkad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače, organizacija je zaprimila oko 2.000 novih zahtjeva za članstvo.
Većina pripadnika nije plaćena, dok Ministarstvo obrane financira njihovu obuku i opskrbljuje ih oružjem. “Uistinu vjerujem da bi Estonci zgrabili oružje ili oruđe protiv ruskih osvajača”, kaže Lauri Abel, podtajnik ministarstva za obrambenu spremnost. Inače bivši zapovjednik EDL-a u Tallinnu, Abel smatra civilni status tih snaga ključnim za njegov uspjeh. “Oni su poveznica između oružanih snaga i društva. Njih ima posvuda, rade u različitim tvrtkama. Oni unose obrambeni duh u društvo”.
Čak i prije rata u Ukrajini, čak 57 posto Estonaca reklo je da bi bili spremni sudjelovati u obrani svoje zemlje, a otprilike 80 posto odobrava EDL. To pomaže shvatiti zašto je Katlin, 36-godišnjakinja koja radi u financijskom sektoru, provela nedjelju krajem ožujka na temperaturama ispod nule i na snijegu, učeći izraditi improvizirana nosila koja bi se mogla koristiti za izvlačenje ranjenih suboraca iz šume.
‘Prijeđem par metara i već sam opasan’
“Nosim štikle pet dana u tjednu. Tako da je ovo velika razlika”, kaže ona, pokazujući svoju tešku jaknu i čizme. “Ali želim steći znanje i želim biti spremna”.
Pripreme se odvijaju u stožeru Lige. Novi regruti provode osam vikenda u temeljnoj obuci, tijekom koje uče pucati i čistiti oružje, rukovati eksplozivima te usvajaju niz drugih vještina preživljavanja. Nakon što prođu završni test, dozvoljeno im je zadržati oružje kod kuće.
“Ne znam za mnogo zemalja u svijetu gdje država povjerava svoje građane kako bi mogli držati borbeno oružje u svojim domovima, za svaki slučaj”, kaže jedan veteran ovih jedinica. “Kada bi bili iznenada napadnuti, ne bih morao ići do nekog određenog mjesta da bih dobio opremu. Jednostavno prijeđem preko svoga kućnog praga, prijeđem nekoliko metara i već sam opasan”.
Protiv konvencionalne vojske s velikim bataljunima i strogim formacijama, mala, lokalna jedinica EDL-a zamišljena je da bude mnogo agilnija. “Jedno od naših izvornih načela je da se borite u području iz kojeg jeste”, kaže major Rene Toomse, koji nadzire EDL-ove programe obuke.
“Smisao je da tijekom mirnodopskog razdoblja imate vremena za učenje na svim terenima – da znate gdje se možete sakriti, gdje možete organizirati dobre zasjede. To je vaš ‘travnjak’. Zamislite kakvu vrstu prednosti vam to daje protiv okupatora. Oni nemaju pojma kamo i kako, a ti znaš svaki centimetar terena”.
Visokorazvijene obrambene sposobnosti
EDL još nije bio prisiljen testirati svoje sposobnosti u stvarnom sukobu, ali surađuje s estonskom vojskom i drugim snagama NATO-a u ratnim simulacijama i zajedničkim vježbama te je glavni razlog zašto istraživači RAND-a, američke globalne političke ‘think tank’ organizacije, smatraju sveukupne estonske obrambene sposobnosti među najrazvijenijima u baltičkim državama.
A sve to podiže razinu povjerenja u sebe u zemlji u kojoj mnogi vjeruju da bi, ako Ukrajina padne, oni mogli biti sljedeći. Nakon što je nadzirao izvođenje zasjede u šumi Klooga, Toomse se odvezao do točke gdje jedna drugačija jedinica provodi nedjelje učeći kako ispaliti projektil iz protutenkovskog sustava Carl-Gustavs.
“Ako Rusija misli da može ponovno okupirati Estoniju ili bilo koju baltičku zemlju, to će biti katastrofa za njih”, zaključuje Toomse.
