Ovo je u Njemačkoj nekad bilo teško zamislivo: Svim silama pokušava zaustaviti jednu vrstu useljenika, a privući drugu

Njemačka se 2023. godine ponovo našla pred ogromnim prilivom izbjeglica uz istovremeno, do tada nezamislivo, povećanje popularnosti desničarskih snaga u zemlji.
Čak i u novogodišnjoj noći, mladići su na ulicama berlinske četvrti Neukoelln bez stida napali policiju, vatrogasce, hitne službe i obične prolaznike petardama, raketama i svime što im se nađe pri ruci. Tako je na samom početku godine glavna tema postao odnos prema „građanima sa migracionim poreklom“.

Cijela zemlja je ponovo bila u šoku, iako se o ovoj berlinskoj četvrti godinama govori negativno. Opet je bilo riječi o paralelnim društvima, o državi koja je propala i policiji koja se više ne usuđuje ni otići u neke dijelove Berlina gdje glavnu riječ vode pripadnici arapskih kriminalnih klanova.

Neukoelln je ponovo došao na naslovnice 7. oktobra, kada je glavna ulica okruga slavila pokolj Hamasa u Izraelu i dijelila baklavu prolaznicima. Nakon toga su zabranjeni propalestinski protesti i organizacija Samidoun, koja je pomagala palestinskim zatvorenicima u Izraelu, a iza kulisa je djelovala kao pomoć teroristima Hamasa, pa je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser to zabranila.

VODU MLINU PRAVIH POPULISTA

Događaji nakon 7. oktobra pokazali su koliko dijelovi društva žive u svom paralelnom svijetu, koji je mlin onima koji bi zaustavili bilo koji oblik migracija.
Političko uporište imigracijskih protivnika je desničarska, populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja u anketama drži snažno drugo mjesto, iza Hrišćansko-demokratske unije CDU/CSU, sa 25 posto glasova na saveznom nivou.

U saveznim državama bivše Istočne Njemačke, AfD uživa stabilnu podršku preko 30 posto birača, a mnogi strahuju od izbora koji će se održati sljedeće godine u tri istočne savezne države.

Poplava azilanata, čiji je broj 2023. godine premašio rekordnih 300.000 iz 2015. godine, kada je Angela Merkel otvorila granice izbjeglicama iz Sirije, svjedoči i da AfD-u neće nedostajati “stvari” za glavnu političku temu migracija i stranaca.

Sada dolaze i iz drugih zemalja koje ne muče ratovi, poput Gruzije, Turske ili Maroka.
Kada je nakon ljeta postalo jasno da će 2023. biti zapamćena po rekordnom broju “iregularnih migranata”, ministar Faeser je počeo vršiti pritisak na nacionalnom i nivou EU da smanji broj izbjeglica.
Tako su uvedene kontrole na šengenskim kopnenim granicama prema Švicarskoj, Češkoj i Poljskoj. Njemački socijaldemokrati se na nivou EU zalažu za provjeru prava na azil na njenim vanjskim granicama. Sve je veća mogućnost da će čitav niz zemalja biti proglašen sigurnim zemljama porijekla, što gotovo isključuje mogućnost prava na azil.

I 2023. godine nastavili su pristizati izbjeglice iz Ukrajine kojih je već preko milion. I sve više postaju meta AfD-a i njegovih pristalica. Ali i drugi na njima zabijaju političke poene, pa je predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz izjavio da su ukrajinske izbjeglice turisti koji dolaze u Njemačku preko vikenda da besplatno poprave zube “dok obični građani čekaju”.
Koaliciona vlada ubrzano radi na reformi zakona o imigrantima, koji bi omogućio useljavanje kvalifikovane radne snage i usporio demografske procese. Tako, s jedne strane, Njemačka svim silama pokušava zaustaviti jednu vrstu imigranata, a u isto vrijeme privući drugu.

NEDOSTATAK STANOVA

Migracije su direktno ili indirektno uticale na druge teme važne za njemačke građane, kao što je nedostatak stambenog prostora, posebno onoga koji obični građani mogu priuštiti.
Ulje na vatru dolilo je i objavljivanje rezultata OECD-ovog istraživanja nivoa obrazovanja u Pizi, prema kojem su njemački srednjoškolci pali čak niže nego ranije.

Posebno se ističe slabo poznavanje njemačkog kao maternjeg, što i ne čudi s obzirom da je u nekim školama procenat učenika čiji roditelji ne govore njemački preko 80 posto.
Međutim, ovaj problem, kao i nedostatak stambenog prostora, ne proizilazi iz činjenice da dolazi sve veći broj stranaca, već je rezultat višegodišnje štednje i neulaganja u obrazovanje i stanovanje.

Ni sljedeće godine neće biti novca za prijeko potrebne projekte u obrazovanju i infrastrukturi, jer je koaliciona vlada Olafa Šolza (SPD) krajem godine naišla na velike probleme. Ustavni sud je sredinom novembra proglasio budžet neustavnim.
To se odnosilo na potez kojim je koaliciona vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala jednostavno prenijela nepotrošenih 60 milijardi eura odobrenih kredita iz fonda za oporavak od pandemije u fond za finansiranje ekološke transformacije privrede, jednog od najvažnijih ciljevima ove vlade.

Krajem godine Vlada je uspjela da izvrši rebalans budžeta, ali je jasno da će sva ministarstva biti prinuđena na uštede. I to u trenutku kada njemačka ekonomija ulazi u još jednu godinu na ivici recesije.

ZAVRŠENI POSLJEDNJI REAKTORI U NUKLEARNIM ELEKTRANAMA

Ekonomija i dalje istrajava na subvencioniranju povećanih cijena energenata, koje su se nakon šoka i ruske agresije na Ukrajinu djelimično stabilizovale, ali su i dalje među najvišima u svijetu. Postoje i pozivi za ponovno aktiviranje nuklearnih elektrana nakon što su posljednja tri reaktora ugašena sredinom aprila.

Najglasniji u tome bio je bavarski premijer Markus Soeder (Krišćansko-socijalna unija, CSU), a povod su bili oktobarski izbori u ovoj najmnogoljudnijoj saveznoj državi, na kojima su, kao i u susjednom Hesseu, uvjerljivo pobijedili demokršćani.

Gubitnici su bile stranke vladajuće koalicije na čelu sa Scholzovim SPD-om, koji na saveznom nivou ima samo 14 posto podrške. Kraj godine obilježila su i sve češća pitanja da li će prva socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada u istoriji Njemačke izdržati do kraja izbornog perioda za dvije godine.