Novo gomilanje ruskih snaga: Šta se dešava na granici Bjelorusije s Poljskom?

Ukupan broj ruskih snaga po dolasku u Bjelorusiju iznosit će oko 9.000, sa oko 170 tenkova, 200 borbenih oklopnih vozila, 100 komada artiljerije i minobacača kalibra većeg od 100 mm.

Moskva – Bjelorusija je nedavno zvanično i direktno obzanila prirodu i ciljeve aktivnosti koje provode njene snage zajedno s ruskim trupama koje ulaze na teritoriju ove države, što je jedna od rijetkih takvih situacija.

Saopćenje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka o “formiranju zajedničkih snaga s Rusijom s ciljem zaštite bjeloruskih granica imajući u vidu rastuće tenzije” jasno pokazuje da postoje novi izazovi, koji su se počeli pojavljivati na granici sa Poljskom.

Ranije je pridruživanje ruskih snaga njihovim kolegama u Bjelorusiji stavljano, prije svega, u kontekst periodičnih vojnih vježbi između dvije zemlje. Nakon najave formiranja zajedničkih snaga i Lukašenkovog govora 10. oktobra da ”Zapad gura Kijev da otvori front protiv Bjelorusije”, te da NATO proučava opcije za ”moguću agresiju na Minsk”, više nema nikakve sumnje da se govori o pripremama za moguće otvaranje novog fronta.

Proaktivno djelovanje

Lukašenko je otvoreno govorio o raspoređivanju grupe ruskih i bjeloruskih snaga kao odgovor na pogoršanje situacije na zapadnoj granici s Poljskom. Istovremeno, upozorio je Kijev na svaki mogući napad na Bjelorusiju, prije nego što je oštrim tonom nastavio da bi njegova zemlja žestoko odgovorila ukoliko “dotaknu samo metar naše teritorije svojim prljavim rukama”, kako je to rekao.

Aleksander Volfovič, državni sekretar u Vijeću sigurnosti Republike, ističe da je odluka o raspoređivanju zajedničkih snaga neophodna kako bi se “smirile glave naših zapadnih susjeda”. Prema njegovim riječima, “to će osigurati sigurnost duž perimetra državnih granica Saveza (Rusija i Bjelorusija)”, te da je “ovo što rade Moskva i Minsk samo odgovor na akcije naših protivnika, a ne kako bi se bilo ko napao. To nije ništa drugo nego primjeren odgovor na ono što se dešava u blizini naših granica.”

Indikativno je da su, samo dan ranije, stanovnici glavnog grada Minska svjedočili procesu premještanja artiljerijskih jedinica, raketnih sistema s višestrukim lansiranjem, kao i raketnih sistema “Iskander”, dok su se kretali duž glavnih ulica Minska u pravcu zapada. Iako su sva vozila mogla proći obilaznicom oko glavnog grada, bjeloruske vlasti su to možda namjerno učinile kako bi stanovnici glavnog grada vidjeli taj prizor dok idu na posao kroz centar grada, možda s namjerom da očuvaju moral i borbenost stanovnika.

Ukupan broj ruskih snaga po dolasku u Bjelorusiju iznosit će oko 9.000, sa oko 170 tenkova, 200 borbenih oklopnih vozila i oko 100 artiljerije i minobacača kalibra većeg od 100 mm.

Ovo je uslijedilo nakon što je Minsk prije nekoliko dana najavio uvođenje sistema antiterorističkih operacija u zemlji, zbog zaoštravanja situacije duž bjeloruske granice. Zatim su pojačane sigurnosne mjere na granici s Ukrajinom, kao odgovor na prijedlog Kijeva da se rasporedi misija međunarodnih posmatrača s ciljem praćenja sigurnosne situacije na granici s Bjelorusijom.

‘Militarizacija’ Poljske

Ruski vojni posmatrači i stručnjaci govore da je uočen dinamičan proces “militarizacije” Poljske. Pored prisustva 25.000 američkih vojnika na njenom tlu, dvije trećine njenih kopnenih snaga okupljene su na granicama Bjelorusije i Kalinjingradske oblasti. Smatraju da takvo ponašanje može dovesti do eskalacije na ovom dijelu granice s Bjelorusijom, koja je vezana saveznim ugovorom sa Rusijom, te kako bi to poremetilo ravnotežu snaga.

Osim toga, do eskalacije je došlo i na južnim dijelovima granice, gdje se nalazi granica Bjelorusije s Ukrajinom, prema riječima vojnog stručnjaka Viktora Litovkina za Al Jazeeru. Dodaje da Kijev tamo drži 15.000 vojnika samo iz ukrajinskih oružanih snaga, pored drugih vojnih formacija, pa se time ovaj broj penje na oko 25 hiljada. Budući da “nemamo toliki broj vojnika na ovom dijelu granice, bit će preduzete odgovarajuće mjere i raspoređene odgovarajuće operativno-taktičke snage u Bjelorusiji”.

Litovkin smatra da će raspoređivanje zajedničkih snaga dvije zemlje nesumnjivo utjecati na sigurnost Bjelorusije, uz obrazloženje da će protivnici Rusije i Bjelorusije sada dobro razmisliti prije nego što napadnu susjednu republiku. Razmislit će jesu li spremni za intenzivni napad visokopreciznim oružjem ili taktičkim nuklearnim oružjem kao odgovor na to.

Sa svoje strane, vojni analitičar Alexander Tokhansky odbacuje mogućnost da odluka o raspoređivanju trupa u Bjelorusiji ima ikakve veze s tim da Varšava želi ponovno razgovarati o svojoj želji da dobije nuklearno oružje. Objašnjava da protivzračna odbrana Bjelorusije i Kalinjingrada pokriva gotovo cijelu Poljsku, te da će svaki avion koji poleti s nuklearnom bombom biti direktno gađan, jer takvu bombu nije moguće prebaciti neprimjetno, rekao je.

Saveznički odnos

Uporedo s tim, ekspert napominje da Minsk, s druge strane, ozbiljno shvata prijetnje Kijeva i priprema se za najgore mogućnosti, posebno nakon zahtjeva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za preventivni nuklearni udar na Rusiju i njegovog pokušaja da se brzo pridruži NATO, kako bi vojni blok NATO-a uvukao u direktnu vojnu konfrontaciju. Pored toga, Kijev je bombardirao rijeku Donbas i izveo napad na Krimski most, kazao je.

Važno je napomenuti da vojna doktrina prema Ugovoru o stvaranju Savezne države između Rusije i Bjelorusije predviđa raspoređivanje regionalne grupe snaga u periodu povećane vojne prijetnje protiv bilo koje od njih. Dvije zemlje imaju bliske odnose saradnje u vojno-industrijskom kompleksu. Ugovorom je, također, predviđeno i provođenje postepene transformacije u jedinstven politički, ekonomski, vojni i carinski sistem, sa jedinstvenom valutom, tržištem i kulturom.