Ko su Druzi, zbog čega su u sukobu s vlastima u Siriji i zašto ih Izrael štiti

--- Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala ---

Sve je počelo tokom vikenda sukobom lokalnih druških milicija i beduinskih plemena, u kojem je poginulo 30 ljudi, a deseci su ranjeni.

Na jugu Sirije ponovo je izbila ozbiljna kriza nakon što su vladine snage ušle u grad Suvajdu, centar druške zajednice. Ta akcija izazvala je strah od novog talasa nasilja nad manjinama, a Izrael je odmah reagovao zračnim udarima na snage Damaska.

Sve je počelo tokom vikenda sukobom lokalnih druških milicija i beduinskih plemena, u kojem je poginulo 30 ljudi, a deseci su ranjeni. Sirijska vlada je intervenisala, ali je i sama pretrpjela gubitke – 18 vojnika je ubijeno. Situacija se dodatno zakomplikovala kada su se u sukobe uključile i islamističke provladine snage. To je natjeralo jednog od druških lidera da zatraži međunarodnu zaštitu.

Izrael, koji se obavezao da će štititi Druze u Siriji, odgovorio je napadima na sirijske snage koje su se kretale ka Suvajdi, istakavši da će nastaviti s akcijama radi zaštite ove zajednice. Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je izraelske napade kao narušavanje suvereniteta, navodeći da je stradalo više civila i pripadnika sigurnosnih snaga.

Ko su Druzi?

Druzi su arapska etnoreligijska zajednica s oko milion pripadnika, većinom nastanjenih u Siriji, Libanu i Izraelu. Njihova vjera, nastala iz islama u 11. stoljeću, zatvorenog je tipa – ne dozvoljava prelazak u vjeru niti brakove s pripadnicima drugih religija. U Siriji, posebno u provinciji Suvajda, Druzi su često bili meta napada tokom desetogodišnjeg rata.

Na Golanskoj visoravni, koju Izrael okupira od 1967., živi oko 20.000 Druza, dok u Izraelu njih oko 130.000, uglavnom na Karmelu i u Galileji. Za razliku od ostalih arapskih manjina, muški pripadnici druške zajednice u Izraelu služe obavezni vojni rok i često dosežu visoke činove.

Stari problemi

Nakon svrgavanja Asada, novi predsjednik Ahmed al-Šaraa obećao je inkluzivnost, ali su ekstremističke frakcije povezane s njegovom vlašću nastavile napade na vjerske manjine. Tako su u martu u Latakiji ubijene stotine pripadnika alevitske zajednice, a u aprilu je u sukobima s Druzima stradalo više od 100 ljudi.

Najveći kamen spoticanja između vlade i Druza jeste zahtjev da se njihove milicije razoružaju i podvedu pod državno zapovjedništvo, što Druzi odbijaju. Ne vjeruju al-Šari, islamisti s džihadističkom prošlošću, a dodatno su nezadovoljni slabom zastupljenošću u vlasti – imaju samo jednog ministra.

Nakon ulaska vojske u Suvajdu, proglašeno je primirje, uz najavu da će vojna policija nadzirati ponašanje trupa i pozvati odgovorne na odgovornost.

Zaštita ili interes?

Izraelski premijer Netanjahu tvrdi da je intervencija motivisana „bratskim vezama“ s Druzima, koji u Izraelu uživaju značajna prava i učestvuju u vojsci i državnim institucijama. No, izraelska vlada je ujedno jednostrano proglasila demilitariziranu zonu na jugu Sirije, što je Damask uz podršku međunarodne zajednice odbacio kao kršenje suvereniteta.

Izrael s nepovjerenjem gleda na novu vlast u Siriji, koju naziva „islamskim ekstremističkim režimom“. Iako SAD zagovara približavanje Izraela i Sirije, stalni izraelski napadi otežavaju te procese. I sam al-Šaraa je priznao da izraelski udari podrivaju njegove napore da konsolidira vlast i obnovi državni suverenitet.

Dodatni problem je i podijeljenost među Druzima – dok duhovni vođa Hikmat al-Hidžri poziva na međunarodnu zaštitu od vladinih snaga, drugi lokalni lideri pozdravljaju intervenciju Damaska i pozivaju na predaju oružja.

Situacija ostaje nestabilna, s neizvjesnim ishodom – između bombardovanja, diplomatskih pokušaja i dubokih unutrašnjih podjela.

Avaz

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...

Povezani članci

Subscribe
Obavijesti o
guest


0 Comments
Najviše glasova
Najnoviji Najstariji
Inline Feedbacks
View all comments
0
Voljeli bi čuti vaše mišljenje, molim vas komentarišitex
error: <b>Alert: </b>Content selection is disabled!!