Ima li Ukrajina projektile dovoljnog dometa da može stajati iza napada na rusku bazu na Krimu?
Moskva je objasnila kako iza 12 eksplozija skladišta streljiva na Krimu stoji nesreća, a uzrok je bio požar. Također, savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak je za televizijski kanal Dožd rekao da iza incidenta ne stoji ukrajinska vojska.
Podoljak je sugerirao da bi eksplozija mogla biti posljedica ruske nesposobnosti ili djelo otpora unutar okupiranog teritorija. “Ljudi koji žive pod okupacijom shvaćaju da se okupacija bliži kraju”, rekao je.
Postoje tri moguća scenarija iza ovih eksplozija. Prvi je ruski propust i požar u skladišti streljiva. No, Moskva već jednom jest optužila nesreću i požar za potonuće krstarice Moskva. No, ukrajinska vojska je brzo rekla da je ruski zapovjedni brod pogođen s dva protubrodska projektila Harpoon iz okolice Odese.
Također, slike broda koji tone sugeriraju da je brod zbilja pogođen. Drugi scenarij je onaj na kojeg je ukazao Podoljak, a to bi bila namjerna sabotaža koju je izvršio ukrajinski otpor unutar Krima.
Treći scenarij je ukrajinski precizni napad dalekometnim oružjem. No, od ruske baze u Novofedorivki na zapadnoj obali Krima, pa do prvog dijela teritorija kojeg kontrolira Ukrajina ima više od 200 km. Precizni projektili GMLRS kojeg ukrajinska vojska ispaljuje iz sustava HIMARS (o kojem se naveliko priča posljednjih tjedana) nemaju domet veći od 65 km. No, HIMARS može ispaljivati i projektile ATACMS koji imaju domet od 300 km.
Ipak, Ukrajina, navodno, nije od SAD-a dobile te projektile. Navodno je Biden odbio potpisati isporuku tih projektila jer bi takav domet omogućio ukrajinskoj vojsci napade unutar ruskog teritorija s američkim oružjem, što je scenarij kojeg je Pentagon htio izbjeći.
No, jedno precizno oružje kojeg Ukrajina službeno ima može pogoditi mete na udaljednosti od 300 km. Riječ je o protubrodskim projektilima RGM-84L-4 Harpoon Block II koje je Ukrajina prošlog mjeseca dobila od Danske, a imaju prijavljeni domet od 300 kilometara i sposobni su gađati mete na moru i kopnu.
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) piše da bi Rusija nevoljko priznala da je riječ o ukrajinskom napadu jer bi to, slično kao kod potonuća Moskve, sugeriralo na propuste u ruskoj protuzračnoj obrani.
Ukrajina, s druge strane, možda još nije sprema preuzeti odgovornost na napad duboko unutar teritorija Krima koji je pod ruskom kontrolom od 2014. i puno je bliže napadu na ruski teritorij. No, malo je vjerojatno da je Zelenski baš sinoć najavio da će rat završiti tamo gdje je i počeo: na Krimu te da će ga ukrajinska vojska preuzeti natrag pod svoju kontrolu.
