Čečeni u službi Ukrajine: Za nas nema povratka nazad, borimo se za čast našeg naroda
Iako milicija pod čečenskim liderom Ramzanom Kadirovim djeluje u Ukrajini kao podrška ruskoj invaziji, stotine drugih Čečena pridružile su se borbi na strani Ukrajine, riskirajući ne samo svoje živote već i mogućnost mučenja i zatvora ako budu uhvaćeni, prenosi France24.
“Ako me Rusi uzmu, neću biti razmijenjen. Bit ću odmah mučen u prvim satima. Bit ću ponižen i prikazan na televiziji. Nema povratka za mene”, rekao je Čečen koji se bori na strani Ukrajine.
Ovaj 33-godišnji disident, izbjeglica koji je u Poljskoj skoro dvije decenije, pridružio se bataljonu Sheikh Mansur u aprilu. Osnovana 2014. nakon ruske aneksije Krima, jedinica je uglavnom sastavljena od veterana čečenskih ratova.
Ime je dobio po čečenskom vojnom komandantu iz 18. veka koji se borio protiv ruske ekspanzije na Kavkazu, podsjetnik da čečenska kampanja za nezavisnost nije nova.
“Nekoliko stotina” muškaraca obrijanih glava i dugih brada poput Islama dobrovoljno se javilo da pomogne Ukrajini da se odbrani od ruske invazije.
Islam nije otkrio koliko tačno vojnika ima u bataljonu, niti gdje su stacionirani. On želi da zadrži njihov identitet u tajnosti zbog straha od odmazde protiv rođaka u Čečeniji.
Jer odmah preko linije fronta nalaze se Čečeni lojalni Kremlju koji služe sa “Kadirovcima”, čečenskim milicijama sa zlokobnom reputacijom, raspoređenim uz ruske trupe.
Rečeno je da se radi o 8.000 boraca, brojka koja nije potvrđena.
“Želimo da pokažemo da nisu svi Čečeni poput njih. Mnogi od nas Ruse doživljavaju kao agresore i okupatore”, rekao je Islam dok su se oglasile sirene za bombe.
Za njega ovdašnji rat čini se kao deja vu.
“To je kao putovanje u prošlost, nastavak onoga što je počelo na Kavkazu”, rekao je mirno.
Odjeci rata
Glavni grad Čečenije, Grozni, uništen ruskim bombama prije više od dvije decenije, doživio je sudbinu sličnu onoj Mariupolja.
Mala republika s muslimanskom većinom opustošena je u dva brutalna rata. Posljednji, koji je započeo ruski predsjednik Vladimir Putin 1999. godine, doveo je do postavljanja čečenskog moćnika Ramzana Kadirova, koji je optužen za nemilosrdno suzbijanje opozicije.
Kao rezultat toga, formirana je čečenska dijaspora od oko 250.000 ljudi u Evropi, Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
“Odlučio sam da se pridružim bataljonu (zbog) časti Čečena koje Moskva pokušava da predstavi kao teroriste”, rekao je Islam, koji je dobio prijetnje zbog dokumentovanja navodnih ruskih ratnih zločina na internetu.
On prima naređenja od zamjenika komandanta Mansoura, četrdesetogodišnjeg vojnika sa ožiljcima u borbi.
“Izgubili smo dva vojnika, a drugi su povrijeđeni. Ali važno je da smo ovdje”, rekao je Mansur. “Moramo naučiti lokalne vojnike o ratu”, dodao je.
Čečenski borci zvanično nisu dio ukrajinske vojske. Oprema koju koriste preuzeta je od Rusa, a hrani ih lokalno stanovništvo, uglavnom pravoslavci, koji su, izgleda, bili ljubazni prema njima.
“Nismo ovdje da namećemo islamska uvjerenja – mi smo ovdje da se borimo protiv zajedničkog neprijatelja i branimo slobodu”, rekao je Mansour.
