Bayraktar: Šta mogu turski dronovi tokom ruske invazije na Ukrajinu?
Ankara, koja ima dobre odnose i s Kijevom i s Moskvom, prodala je desetke svojih borbenih dronova Ukrajini od 2019. godine.
Tokom ruskih napada na Ukrajinu internetom je kružio snimak koji prikazuje kako turski dron Bayraktar TB2 uspješno pogađa mete ruske vojske.
Međutim, kao što je čest slučaj u takvim sukobima, teško je razlikovati stvarne događaje od dezinformacija – neka videa napada dronom već su se pokazala kao lažna.
S obzirom na haotične događaje na terenu, gotovo je nemoguće procijeniti koliko često i koliko uspješno je Ukrajina iskoristila turske dronove, kaže za Al Jazeeru Mauro Gilli, istraživač vojne tehnologije i međunarodne sigurnosti na ETH Univerzitetu u Cirihu.
“Postojale su neki snimci koji navodno pokazuju djelovanje TB2. Naravno, informacije su u ovom trenutku fragmentirane i trebaju se uzimati s oprezom. Znamo da je Ukrajina kupila dronove TB2 posljednjih godina te da su Turska i Ukrajina potpisale ugovor o proizvodnji unutar ukrajinski granica, ali koliko je meni poznato, ta proizvodnja nije još počela.”
Moraju se koristiti na ‘pametan način’
“Navodno su neki dronovi isporučeni transportnim avionom malo prije početka neprijateljstva s Rusijom”, rekao je Gilli.
Od 2019. godine Kijev je kupio desetke dronova od Ankare.
Oni su, također, korišteni u Libiji i u prošlogodišnjim borbama između Azerbejdžana, saveznice Turske, i Armenije u Nagorno Karabahu.
“Dron TB2, koji proizvodi kompanija Bayraktar, jedan je od dva ključna naoružana drona koje proizvodi Turska (drugi je Anka, koji pravi Turska zračno-svemirska industrija). Jeftiniji je od drugih zapadnih modela, ali ima dobre performanse u ključnim parametrima, kao što su domet i visina, ali i u senzorima i komunikaciji”, objašnjava Gilli.
Međutim, s obzirom na jačinu ruskih snaga, kakav utjecaj mogu imati dronovi u Ukrajini?
“To će zavisiti od ruske zračne odbrane. Dronovi kao što je TB2 su ranjivi kada su u pitanju protivzračni odbrambeni sistemi. Kako bi bili efikasni, moraju se koristiti na ‘pametan način’, u koordinaciji s drugim elektronskim sistemima za ratovanje, koji mogu ‘zaslijepiti’ neprijateljske radare te kroz prikladne taktike”, kazao je Gilli.
Dronovi stavljaju Tursku u centar pažnje
“Međutim, protiv sposobnih neprijatelja ove tehnologije i taktike možda neće biti dovoljne. U Libiji su ruske snage shvatile efikasne načine da se suprotstave turskim taktikama i da obore njihove dronove. Isto se desilo i u Siriji i Nagorno Karabahu.”
“To da su ukrajinske snage mogle napasti neke ruske snage na terenu dronom TB2 ukazuje na to ili da ruske snage napreduju bez zračne odbrane, što je vrlo moguće u svjetlu logističkih i organizacijskih problema s kojim se suočila Rusija – ili da su ukrajinske snage također došle do naprednih elektronskih sistema za ratovanje. Da li će oni imati sistematski efekat na ishod rata, teško je reći, ali ja sam skeptičan”, ističe Gilli.
Uprkos tome, korištenje dronova neizbježno stavlja Tursku u centar pažnje.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan održavao je dobre odnose s Rusijom i Ukrajinom godinama, ali ruska invazija je ovo učinila kompliciranim.
“Turska i Ukrajina imale su dobre i prijateljske odnose prije rata”, kazao je za Al Jazeeru Erdi Ozturk, profesor međunarodnih odnosa na London Metropolitan Univerzitetu.
“Turska je snažno podržavala nezavisnost Ukrajine 90-tih. Nakon što je dobila nezavisnost, radili su na tome da uspostave stabilnu situaciju na Crnom moru kroz ekonomsku i vojnu saradnju.”
Erdogan pokušava provoditi balansiranu politiku
Što se tiče Ankare, Rusija neće promijeniti ovu vrstu odnosa.
“Turska ima aktivnu ulogu sa svojim dronovima, a osam kamiona humanitarne pomoći isporučeno je lokalnim vlastima u Ukrajini i susjednoj Moldaviji. Dodatno, u jednosatnom pozivu s Moskvom prošle nedjelje, Erdogan je pozvao na hitno primirje”, kaže Ozturk.
Međutim, Erdogan opet mora biti oprezan, ne može dozvoliti da favorizira nijednu stranu, jer bi ovo imalo sigurnosne i ekonomske posljedice.
“Peti dan ruske invazije na Ukrajinu, Erdogan je još jednom ponovio da Rusija ne može napustiti svoje veze s Rusijom i Ukrajinom”, objašnjava Ozturk.
“Turska još pokušava provoditi balansiranu politiku, što ne znači da ne radi bez dilema. Umjesto toga, Ankara je zaglavila na poziciji između Rusije i Zapada što se tiče sigurnosti, ekonomije i energije.”
Cristian Nitoiu, predavač diplomatije i međunarodnog upravljanja na Univerzitetu Loughborough u Londonu, ističe za Al Jazeeru da je malo moguće da će odnosi Ankare i Moskve biti narušeni zbog korištenja turskih dronova u Ukrajini.
Turska podrška tatarskoj zajednici na Krimu
“Siguran sam da su postojale neformalne diskusije između Erdogana i [ruskog predsjednika Vladimira] Putina o potencijalnoj vojnoj podršci Turske Ukrajini, uključujući dronove”, rekao je on.
“Ankara ima dualni pristup, kritizira Rusiju za narušavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i izražava podršku tatarskoj zajednici na Krimu. Turska je, također, zatvorila [prolaz] Bosfor i Dardanele za ratne brodove, što je potez koji odgovara Rusiji, jer se time ne dozvoljava da ratni brodovi NATO-a uđu u Crno more kako bi pomogli Ukrajini.”
Također, nakon što su turske zračne snage oborile ruski avion 2015. godine, dvije zemlje su razvile strategije za rano upozoravanje i metode za upravljanje potencijalnim vojnim napetostima.
“Vjerovatno će Erdogan informirati ili čak konsultirati Putina prije nego što pošalje vojnu podršku Ukrajini”, kazao je Nitoiu.
