Testiranje na COVID-19 na ulasku u Njemačku: Šta se mijenja za povratnike?
Od utorka se mijenjaju pravila testiranja povratnika pri ulasku u Njemačku. Ali to ne pogađa odmah povratnike iz Hrvatske. Za njih do kraja mjeseca važi besplatno testiranje, a od oktobra najmanje pet dana karantene.
{module Oglas 1 – 2020}
U sezoni godišnjih odmora je Njemačka uvela testiranje na aerodromima, željezničkim stanicama i autocestama kako bi spriječila uvoz koronavirusa u zemlju.
Od utorka važe drukčija pravila, ali se za došljake iz Hrvatske i susjednih zemalja još dva tjedna ništa ne mijenja, piše Deutsche Welle.
Što se mijenja?
Dok su povratnici iz takozvanih rizičnih zemalja odnosno područja – u koja pripada i pet hrvatskih županija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Požeško-slavonska) kao i još preko 130 zemalja ili regija u svijetu – obavezni testirati se na ulasku u zemlju ili provesti 14 dana u karanteni, povratnici iz zemalja koje se ne smatraju rizičnim do sada su se mogli testirati dragovoljno i besplatno.
Od utorka (15. septembra) povratnici iz zemalja koje nisu rizične više se neće testirati kada to požele, već samo ako zbog simptoma postoji sumnja na COVID-19.
{module Oglas 0 – 2020}
Zašto se ovo pravilo mijenja?
Posljednjih sedmica njemački laboratoriji rade gotovo na granicama svojih mogućnosti – sedmično se obavlja oko 1,1 milion testova. Kritičari su predbacivali Ministarstvu zdravstva da tako masovno testiranje stoji puno rada i novca te da je bolje testirati ciljano.
Što je s povratnicima iz rizičnih hrvatskih županija?
Za ljude koji iz rizičnih hrvatskih županija dolaze u Njemačku – bez obzira koje državljanstvo imaju – i dalje važi obvezno i besplatno testiranje pri ulasku u zemlju.
Do sada se to odvijalo ovako: kada se doputuje recimo zrakoplovom, stane se u red pred mobilnom stanicom za testiranje gdje se uzima bris. Putnika se uputi da instalira posebnu korona-aplikaciju na koju će, obično u roku od 48 sati, dobiti negativan ishod testa. Jedino ako je test pozitivan, Zavod za javno zdravstvo ga zove telefonom.
Dok čeka na rezultat testa povratnik je dužan biti u samoizolaciji u svom smještaju.
Tko se ne testira na ulasku – recimo jer je došao automobilom i nije zastao na nekoj od postaja za testiranje na autocesti – može to učiniti besplatno i u idućih deset dana u nekom od laboratorija ili kod svog porodičnog doktora (u međuvremenu ne smije napuštati kuću).
U suprotnom mora provesti punih 14 dana u karanteni. To važi čak i onda kada putnik na ulasku ne dobije nikakav papir ili obavijest. Kazne za nepoštivanje karantene su drakonske u pojedinim pokrajinama.
{module Oglas 2 – 2020}
Kako će biti od 1. oktobra?
Za sada još nije potvrđeno, ali vjerojatno će od početka oktobra biti ukinuto testiranje povratnika iz rizičnih zemalja na ulasku u Njemačku.
Tada će oni morati biti u kućnoj samoizolaciji punih 14 dana ili najmanje pet dana nakon čega bi se testirali u vlastitoj režiji te u samoizolaciji proveli vrijeme dok ne stigne negativan nalaz.
Ko uopće smije iz rizičnih zemalja u Njemačku?
Ulazak iz rizičnih zemalja i područja dozvoljen je i dalje samo njemačkim državljanima i strancima koji žive i rade u Njemačkoj.
Osim toga, ljudima koji dolaze poslom poput vozača kamiona ili sezonskih radnika, onima koji moraju na sud, imaju zakazano liječenje ili idu u posjet bračnom partneru. Turistički posjeti su zabranjeni.
Je li se Njemačkoj isplatilo masovno testiranje putnika?
Na to je teško odgovoriti. S jedne strane, ima pokrajina u kojima je posljednjih tjedana oko trećina svih registriranih slučajeva zaraze koronavirusom zapravo kod povratnika u zemlju – oni možda ne bi bili otkriveni bez masovnog testiranja.
Po udjelu prednjače došljaci s Kosova, zatim iz Turske, a onda daleko iza njih slijede Hrvatska i Srbija.
S druge strane, nakon miliona testova na ulasku u zemlju virus je potvrđen kod jednog postotka testiranih. Institut Roberta Kocha ne želi ocjenjivati je li to uspjeh ili nije. Kritičari vjeruju da bi bilo bolje testirati ciljano uz manje trošenje resursa.
K tome je u Bavarskoj, gdje većina ljudi ulazi cestovnim putem, došlo do pravog kaosa. Loše organizirane postaje za testiranje u kojima bez digitalnih datoteka rade volonteri, a ne stručnjaci, dovele su do toga da deseci hiljada uzoraka uzetih od putnika nisu mogli biti obrađeni na vrijeme.
Među njima je bilo preko hiljadu pozitivnih na koronavirus koji su zatim prekasno obaviješteni.
(DW)
