Sitni kriminalac iz BiH godinama iskorištava mane njemačkog sistema: Ima socijalnu pomoć od 7.300 eura

Tražitelj azila iz Bosne i Hercegovine obavezan je napustiti Njemačku. Naime, njegov zahtjev za azil je odbijen, ali Grad Keln iznova privremeno odgađa deportaciju jer služba za strance odbija prihvatiti njegove zamjenske putne isprave. To je slučaj koji traje 17 godina.

Njemački informativni portal Focus piše o ovom slučaju u kontekstu promjena vladine migracijske politike, tvrdeći da ta promjena daje rezultate.

Broj onih koji moraju napustiti Njemačku povećan je na 21.311, odnosno za 20 posto. Savezni ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt, kadar Kršćansko-socijalne unije (CSU), smatra da je to najvećim dijelom zasluga savezne vlasti. No, veliki broj deportacija i dalje se ne provodi.

Muškarac s osmero djece i socijalnom pomoći od 7.300 eura

Predmet Focusove novinarske istrage bio je muškarac iz Bosne i Hercegovine, kojeg su predstavili kao Marko M., što nije njegovo stvarno ime, u svrhu zaštite njegovog identiteta.

Objavili su da je on 41-godišnji sitni kriminalac, koji je 2003. trebao biti deportovan iz Kelna. Nadležni mu nisu mogli ući u trag uoči same deportacije, a 2007. ponovo se pojavio u Kelnu.

Upravni sud je 2009. odbacio njegovu žalbu na odluku o deportaciji. Međutim, Grad Keln odbio je da se on deportuje na osnovu zamjenskih putnih isprava. Njegov status toleriranog boravka (duldung) produžava se 17 godina, a u međuvremenu je sa suprugom dobio osmero djece.

Prema dokumentaciji u čiji sadržaj je Focus imao uvid, toj porodici mjesečno se isplaćuje 7.300 eura socijalne pomoći, što je godišnje 87.600 eura. Shodno tome, riječ je o porodici koja je među deset posto najbogatijih domaćinstava u Njemačkoj.

Trenutno je u Kelnu sedam porodica sa po 10 članova, koje imaju visoke naknade, a tražitelji su azila. Savezna država Sjeverna Rajna-Vestfalija, na zapadu zemlje, godišnje za socijalnu pomoć tražiteljima azila u Kelnu izdvaja 65,46 miliona eura. To sve je omogućeno Zakonom o naknadama za tražitelje azila.

U ovoj saveznoj državi je zaključno s 31. decembrom 2024., na osnovu spomenutog zakona, socijalnu pomoć primalo 88.555 osoba. Procjena je da je u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji 2024. potrošeno 825 miliona eura za socijalne naknade tražiteljima azila. Podaci za period poslije 31. decembra 2024. nisu dostupni.

Sredstva savezne države

Upravo je Sjeverna Rajna-Vestfalija ta koja kao savezna država najvećim dijelom snosi troškove socijalne pomoći tražiteljima azila. Naime, njenim budžetom je 2024. za ovu namjenu predviđeno 570 miliona eura, a godinu kasnije 640 miliona eura. Osim toga, dodatno je za smještaj maloljetnika bez pratnje uplaćeno 350 miliona eura.

Birokratski apsurd

Focus je imao uvid i u azilantski dosije Marka M. Prema tom dosijeu, u njegovim ličnim ispravama navedeno je da je rođen u Bihaću i da ima državljanstvo Bosne i Hercegovine. Međutim, u dokumentaciji njemačkih institucija navedeno je da je nejasna njegova država rođenja. Dakle, poznato je u kojem je gradu rođen, ali nije poznato u kojoj državi!?

Naime, riječ je o birokratskom nesporazumu u njemačkoj službi za strance. Za spomenuti portal to je pokazatelj koliko je njemački sistem slab, tj. koliko omogućava zloupotrebe.

Nedostajuće zamjenske isprave

U dosijeima Marka M. istaknuto je da se njegov status toleriranog boravka produžava zbog nedostatka putnih isprava. Grad Keln prvobitno nije odgovorio na novinarsko pitanje zašto nisu pribavljeni zamjenski dokumenti iz Bosne i Hercegovine za Marka M. i njegovu porodicu. Glasnogovornica Grada uvjeravala je da je odgovor izostao radi zaštite ličnih podataka.

Nakon ponovnog upita, gradska vlast odgovorila je da postupak pribavljanja zamjenskih dokumenata uopće nije pokrenut. Naime, kako su naglasili, taj postupak može se pokrenuti samo ako se može pretpostaviti da će deportacija zaista biti provedena. Focus je ovo ocijenio kao banalnim i neodređenim odgovorom.

Nadležni nisu obrazložili šta je to što sprečava deportaciju. Neimenovani izvori upoznati s ovim slučajem pretpostavljaju da deportacije nije bilo zbog djece rođene u međuvremenu.

Deportacije u BiH obično bez problema

Iz Ministarstva za izbjeglice Sjeverne Rajne-Vestfalije saopćili su da se deportacije u Bosnu i Hercegovinu obično provode bez problema.

Tokom 2024. u Bosnu i Hercegovinu je deportovano 38 osoba dok je prošle godine, zaključno s 31. oktobrom, deportovano 47 osoba. Tokom 2024. i 2025. bila je jedna neuspješna deportacija iz Njemačke u Bosnu i Hercegovinu, zbog nedostatka važeće putne isprave.

Više presuda protiv Marka M.

Marko M. je od 2010. poznat njemačkom pravosuđu. Naime, više puta je osuđen zbog različitih krivičnih djela, među kojima su teška krađa, krivotvorenje isprava, pronevjera socijalnih naknada i prevara. Međutim, uglavnom je osuđivan novčanim kaznama. Protiv njega trenutno se vodi proces zbog prevare poklon karticama u drogerijama.

Na novinarsko pitanje da li je socijalna služba informirana o krivičnim djelima koje je počinio, Grad Keln je prvobitno naveo da ne mogu odgovoriti radi zaštite ličnih podataka. No, na ponovni upit odgovorili su da su informirani o tome.

Političar CDU-a zapanjen

Gregor Golland, zastupnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Parlamentu Sjeverne Rajne-Vestfalije, smatra da je očigledno da gradska vlast Kelna nema volju deportovati Marka M.

Za njega ovaj slučaj predstavlja pljačku socijalne države te je poručio da to mora odmah prestati. Očekuje da bude čim prije deportovan te da sve drugo ide na ruku radikalnih političkih stranaka.

Kritika šefa policije

Šef savezne policije Dieter Romann oštro je kritikovao prepreke deportaciji. Razlog njegove kritike jeste što se npr. na dan deportacije dogodi da osoba koja se treba deportovati dostavi ljekarsko uvjerenje kojim se onemogućava deportacija. Sve to skupo košta porezne obveznike Njemačke, piše Focus.