Njemački virusolog objasnio zbog čega su klinike u Njemačkoj poluprazne
Christian Drosten, koji upravlja Institutom za virusologiju u Berlinskoj bolnici Charité, bio je jedan od onih koji su identificirali virus Sars 2003. godine.
{module Oglas 1 – 2020}
Kao vođa referentne laboratorije za koronaviruse njemačkog javnozdravstvenog instituta, postao je vladin ključni stručnjak za srodni virus koji uzrokuje trenutnu pandemiju.
U ekskluzivnom intervjuu za britanski The Guardian navodi da su klinike za intenzivnu njegu u Njemačkoj poluprazne zašto što su rano i široko započeli dijagnostiku i zaustavili epidemiju, preciznije “doveli reprodukcijski broj (ključnu mjeru za širenje virusa) ispod 1, piše Jutarnji list.
Sada se uspostavio, kako ga ja nazivam, “paradoks prevencije”. Navodi da su ljudi tvrdili da je vlada pretjerano reagirala. I zabrinut je da bi zbog pritiska javnost moglo doći do prebrzih reakcija u ublažavanju mjera na razini saveznih država što bi dovelo do rasta reprodukcijskog broja i onoga što ga najviše brine, drugog vala zaraze.
Na pitanje bi li nastavak izolacije iskorijenio zarazu, dr. Drosten odgovara:
{module Oglas 2 – 2020}
“U Njemačkoj postoji skupina zagovornika produženja izolacije. Oni smatraju da bi se time reprodukcijski broj spustio ispod 0,2 i sklon sam podržati ih. Ali, još nisam u potpunosti siguran. Reprodukcijski broj je samo prosjek, indikator. Ne govori ništa o džepovima visoke prevalencije, poput domova starijih građana, gdje će dulje trajati iskorjenjivanje bolesti i gdje bismo mogli vidjeti brzu obnovu zaraze, čak i ako se izolacija produži”.
Praćenje kontakata
Njemački virusolog ističe da bi ograničavanje obnove zaraze moglo ostvariti samo praćenjem ljudskih kontakata.
“Sada imamo dokaze da se gotovo polovica infekcija realizira prije nego što osoba koja prenosi zarazu razvije simptome – a ljudi su zarazni dva dana prije toga. To znači da su tragači za kontaktima, koji rade s pacijentima kako bi identificirali one koji su bili izloženi, u trci s vremenom. Potrebna im je pomoć da uhvate sve potencijalno izložene što prije je moguće – a to će zahtijevati elektroničko praćenje kontakata”.
A do “imuniteta krda” proći će još dosta vremena, ističe Drosten jer za to potrebno da 60-70 posto populacije ima virusna antitijela dok rezultati testova pokazuju da smo u Europi i SAD-u još na jednoznamenkastim brojkama.
“Problem je što testovi nisu pouzdani zbog lažnih pozitivnih. Nije riječ samo o imunitetu krda. On pretpostavlja potpuno miješanje stanovništva, ali postoje razlozi – koji su djelomično povezani s društvenim mrežama koje ljudi stvaraju – zašto se cjelokupna populacije ni u jednom trenutku ne može zaraziti. Mreže se mijenjaju i novi su ljudi izloženi virusu. Tako se mogu potaknuti valovi infekcije. Drugi čimbenik koji bi mogao utjecati na imunitet krda je da li drugi koronavirusi – primjerice oni koji uzrokuju prehladu – nude zaštitu protiv ovog. Ne znamo, ali moguće je”.
Ne može svako testirati sve
Dr. Drosten nije siguran bi li sve zemlje mogle testirati baš svakog stanovnika.
“Čak i u Njemačkoj, s našim ogromnim kapacitetom testiranja i većinom usmjerenim prema ljudima koji prijavljuju simptome, nismo imali stopu pozitivnosti iznad 8 posto. Stoga mislim da bi ciljano testiranje moglo biti najbolje, za ljude koji su stvarno ranjivi – osoblje u bolnicama i domovima za starije, primjerice. To još nije u potpunosti provedeno čak ni u Njemačkoj, iako se tome približavamo. Drugi bi cilj trebali biti pacijenti u prvom tjednu simptoma, posebno stariji koji u ovom trenutku prekasno dolaze u bolnicu – kad su im usne već plave i trebaju intubaciju. Trebamo sustav nadzora kako bismo redovito uzorkovali stanovništvo i pratili razvoj broja reprodukcije”.
Njemački virusolog priznaje da se još uvijek ne zna dovoljno o sezonalnosti virusa te navodi da su na Harvardu zaključili da bi mogao oslabiti tokom ljeta, ali da će učinak biti malen. Vjeruje također da je pandemije počela u Kini. Ali, ne smatra da je zaraza krenula s otvorene tržnice u Wuhanu.
“Vjerojatnije je da je počela tamo gdje je životinja – domaćin posrednik – uzgajana.
Ne smatra ljuskavca (pangolin) domaćinom posrednikom. Podsjeća da se u literaturi o SARS-u navodi da je virus pronađen kod mačaka cibetki, ali i kod kunopsa (racoon dog).
“To su mediji previdjeli. Kunopsi su masovna industrija u Kini, uzgajaju se na farmama i hvataju u divljini zbog krzna. Da mi je neko dao nekoliko stotina hiljada dolara i besplatan pristup Kini da pronađem izvor virusa, tražio bih na mjestima gdje se uzgajaju kunopsi”, kazao je Christian Drosten.
Ostatak teksta možete pročitati na OVOM linku.
{module Oglas 0 – 2020}
