Njemački virusolog: Nije dokazano da se virus prenosi u marketima, restoranima ili frizerskim salonima
Hendrik Streeck je profesor virologije i direktor Instituta za virologiju i istraživanje HIV-a na Univerzitetu Bonn. On tvrdi da nije dokazano prenošenje virusa u marketima, restoranima ili frizerskim salonima, već da se zaraza najčešće prenosila na većim zajedničkim okupljanjima ljudi.
Objasnio je metodologiju svoje nove studije u Heinsbergu, epicentru epidemije COVID-19 u Njemačkoj, i govorio o potencijalnim planovima kako da se zemlja vrati u normalan život, prenosi Today.rtl.lu.
{module Oglas 1 – 2020}
Tokom posljednjih sedmica njegov je tim završio značajna istraživanja provedena anketama i ispitivanjima u domovima širom regije Heinsberg – gdje je prijavljeno više od 1.400 potvrđenih slučajeva. Heinsberg ima oko 250.000 stanovnika i potvrdio je 46 smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom. Rezultati istraživanja već su dali neke naznake o tome kako virus djeluje, kao što je Streeck pojasnio:
“Ne postoji značajan rizik od toga da ćete se zaraziti kada idete u kupovinu. Teški oblici zaraze uvijek su bili posljedica pretjeranog provođenja zajedničkog vremena ljudi tokom dužeg perioda, naprimjer, aprilske zabave u Ischglu u Austriji”.
Također, on nije mogao naći nikakve dokaze o “živim” virusima na površinama.
{module Oglas 0 – 2020}
“Kad smo uzimali uzorke s ručki na vratima, telefona ili toaleta, nije bilo moguće stvoriti virus u laboratoriji na temelju njih”.
Da bi se zapravo “ubacio” virus, bilo bi potrebno da neko kašlje u ruku ili dodirne šteku na vratima, a zatim da je nakon toga druga osoba uhvati i dodirne se po licu. Stoga Streeck vjeruje da su male šanse za prenošenje virusa putem kontakta s takozvanim onečišćenim površinama. Činjenicu da je COVID 19 kapljična infekcija i da se ne može prenijeti zrakom ranije je potvrdio i virolog Christian Drosten iz berlinskog Charitéa.
Međutim, postoje različite teorije o širenju koronavirusa. Stručnjaci američkog Instituta za zdravlje CDC i NIH zaključili su da virus može preživjeti 24 sata na papiru, tri sata u aerosolima i do tri dana na plastici i nehrđajućem čeliku. Međutim, kako Institut Robert Koch navodi na svojoj web stranici, naučna istraživanja poput ovog realizirana su u eksperimentalnim uslovima, zbog čega nisu baš reprezentativna za rizik prenošenja virusa u svakodnevnom životu.
Heinsberg će sada biti centar za provođenje još jednog istraživanja, a čiji je cilj daljnja procjena načina na koji se virus širi. Studija će pratiti reprezentativni uzorak od 1.000 ljudi.
“Rezultati ove detaljnije studije mogli bi poslužiti kao preporuke za nacionalne strategije izlaska iz karantina”, kaže Streeck.
Što se tiče trenutno poduzetih mjera zabrane, Streeck smatra da je važno imati na umu potencijalne negativne efekte koje bi neke mjere mogle donijeti:
“Ljudi bi mogli izgubiti posao. Možda više neće moći plaćati stanarinu i duža izolacija može dovesti do slabljenja našeg imunološkog sistema”.
{module Oglas 2 – 2020}
