Kako je živući genije Bill Gates postao jedna od planetarno najomraženijih ličnosti
{module Oglas 1 – 2020}
Svako ko je prve riječi otipkao u MS DOS-u ili prvi susret s kompjuterima ostvario kroz operativni sistem Windows, s posebnim zanimanjem će pogledati Netflixov dokumentarni serijal o osnivaču Microsofta Billu Gatesu.
“Inside Bill’s Brain: Decoding Bill Gates” kroz tri epizode zaviruje u mozak jednog od najinteligentnijih ljudi na svijetu, koji je svoje poslovno carstvo razvio zahvaljujući mukotrpnom radu i inovacijama na polju informacionih tehnologija. Čovjek čiji kvocijent inteligencije iznosi 160, na pitanja odgovara jednostavno.
Kaže da mu je omiljeno jelo hamburger, a pas životinja koju najviše voli. Međutim, na pitanje o tome šta predstavlja njegov najveći strah u životu, Bill Gates bez zadrške odgovara kako se užasava pomisli da bi mu mozak jednog dana mogao prestati funkcionisati.
{module Oglas 0 – 2020}
Film dolazi od oskarovca Davisa Guggenheima, kojeg se sjećamo po projektima “An Inconvinient Truth” i “He Named Me Malala”. Sniman je dvije godine i fokusira se na predstavljanje pravog lica čovjeka koji sedmično pročita desetak knjiga iz oblasti stručne literature, a kako je postigao sve što se može postići u poslovnom svijetu, Gates provodi vrijeme u poznim godinama života kao filantrop, potičući naučna dostignuća koja bi planetu Zemlju učinila boljim mjestom za život. Gates je pred kamerama opušten i iskren, zahvaljujući specifičnom načinu snimanja iza leđa sagovrnika, prilikom šetnje kroz šumu, tako da Gates ne vidi kameru dok govori o sebi. Upoznajemo i njegovu suprugu Melindu, s kojom vodi fondaciju posvećenu unaprijeđenju zdravstvenog sistema i edukacije u zemljama u razvoju.
Osim što progovara o svom djetinjstvu, uz autentične arhivske snimke, Bill Gates objašnjava činjenice vezane za njegovo obrazovanje i brak, veliku ulogu majke u formiranju njegovog svjetonazora te poslovni uspon Microsofta. Saznajemo i njegove napore da preko fondacije koju vodi, poboljša životne uslove ljudima širom svijeta. Nažalost, čovjek koji nam je svima promijenio živote, omogućivši potpuno novi način komunikacije i poslovanja (zajedno s partnerom Paulom Allenom s kojim je osnovao firmu 1975. godine), postaje sve omraženija ličnost i glavni lik suludih teorija zavjera.
Gates je, ako ćemo suditi po vrlo raširenim teorijama, mrčna sila koja se nadvila na čovječanstvo, s ciljem depopulacije stanovništva i njegove potpune kontrole u orvelijanskim razmjerama. Teoretičari zavjera najavljuju kako će zahvaljujući Gatesu čovječanstvo biti podvrgnuto masovnom cijepljenu i čipiranju, na koje ćemo morati pristati s ustrojem novog svjetskog poretka nakon korone.
{module Oglas 2 – 2020}
Poprilično je fascinantno za nekoga s bankovnim računom poput Gatesovog (na kojem je cifra s devet nula) da u zemljama trećeg svijeta želi razviti sistem kanalizacije, koji bi spriječio širenje zaraze među najgroženijim stanovništvom. Gates finansijski podržava razvoj posebnog toaleta koji bi fekalije pretvarao u alternativni izvor energije, tj. gorivo, a na svojim brojnim predavanjima i prezentacijama projekata, nerijetko se pojavljivao s ljudskim izmetom kojeg je donosio u teglama kako bi vijerno dočarao svoja nastojanja.
Sigurno je da Gates smatra kako je planeta s 8 milijardi ljudi prenapučena, ali njegova misija nije usmrćivanje ljudi već masovno cjepljenje siromašne populacije u Africi i Aziji, kako bi se smanjila smrtnost djece.
Postoji izvjestan trend u siromašnim porodicama, koje žele imati što više djece zbog toga što je statistika njihove smrtosti zapanjujuća. Ljudi u Africi imaju mnogo djece, spremni na činjenicu da će neka od njih umrijeti od bolesti. U svijetu se godišnje tri miliona puta dogodi da neki roditelj sahrani dijete samo zbog dijareje.
Puno prije navodne urote s koronavirusom, Bill Gates je upozoravao kako je izmet u siromašnim zemljama glavni uzročnik brojnih epidemija, a posebno je zanimljiv njegov algoritam, uz pomoć kojeg je moguće predvidjeti izbijanje određenih epidemija. Među njima je i u zapadnom svijetu iskorjenjani polio, bolest poznatija kao dječija paraliza, koja se još uvijek pojavljuje u Africi. Gates je godinama prije pandemije koronavirusa upozoravao da je pitanje dana kada će se dogoditi nešto slično, zbog načina na koji je čovjek narušio eko sistem, a činjenica da je uvijek razmišljao ispred svog vremena, etiketirala ga je kao zlikovca i urotnika.
Postoje i sulude teorije kako je upravo on zaslužan za proizvodnju i globalno širenje koronavirusa. Apsurnost cijele situacije dodatno pojačava pomisao kako zajednica koja na internetu širi neuke teorije, bruji o tome nakon što na svojim elektroničkim uređajima podigne operativni sistem koji je stvorio um upravo onog čovjeka čije namjere žele dovesti u pitanje. A prije nego li ga počnu etiketirati kao ubicu, velika većina njih klikne na Internet Explorer, još uvijek najrašireniji internet pretraživač, koji je dio Microsoftovih operativnih sistema.
Bogatstvo Billa Gatesa se procjenjuje na 100 milijardi dolara. Borba za bolji svijet možda ima više veze s činjenicom da neko takav želi živjeti i uživati u svom bogatstvu u boljem svijetu, a manje je vjerovatno da se radi o “satanisti” koji izdašnim donacijama kontroliše Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) u nastojanjima da provede zamisao o čipiranju globalne populacije, što bi omogućilo praćenje baš svakog čovjeka na Zemlji.
Mozak Billa Gatesa je zasigurno fascinantno mjesto i zahvaljujući Netflixu u prilici smo zaviriti tamo i saznati kako razmišlja čovjek kojeg zbog naučnih dostignuća uspoređuju s Edisonom. Mini dokumentarni serijal “Inside Bill’s Brain: Decoding Bill Gates” je vrlo poučan i može vam pomoći da sagledate vlastiti život i odredite prioritete na koje trošite dragocjeno vrijeme. Naši životi su uglavnom dosadni i predvidljivi, pa za osobu koja sa sobom u svakoj situaciji nosi kofer ispunjen stručnom literaturom, špijuniranje ne bi spadalo čak ni u domenu puke zabave.
Silikonska dolina, kao centar globalne tehnologije, već sada je u stanju pratiti svakoga putem raznoraznih aplikacija, među kojima prednjači Google.
