Džamija ”Misa” na planini Rudniku kod Gornjeg Milanovca
Na gorostasnoj planini Rudnik nalazi se istoimena varošica koja pripada gornjomilanovačkoj općini. Nadomak ove varošice nalazi se zaseok Gradovi, na nadmorskoj visini od 705 metara, na kojem je nekada bila smješteno muslimanko naselje i tvrđava Rudnik.
{module Oglas 1 – 2020}
Poslednji svjedok da je ovdje bila muslimanska kasaba iznad koje je bila tvrđava Rudnik su ostaci džamije koja je u narodu poznata pod nazivom Misa. Ovaj predio planine Rudnik je poznat i danas pod nazivom Teferič, toponim koji također podsjeća da su ovdje nekada živjeli muslimani. Također kula rudničke tvrđave je poznata pod nazivom „Agina kula“.
Ova teritorija je od 1459. godine do 1805 godine bila pod osmanskom vlašću sa prekidom u razdoblju 1718-1739. godine kada je njom zavladala Habzburška monarhija. Pomenute 1805. godine tvrđavu i kasabu su zauzeli srpski ustanici, razorili i popalili i kasabu i tvrđavu i prekinuli vlast Sali-age, brata dahije Kučuk Alije, koji je zbog svoje neodmjerenosti i neutoljive pohote prema ženama u srpskom narodu poznatiji pod nadimkom „Rudnički bik“. U ovim borbama poginuo je i Sali-aga.
Osmanska vlast je ponovo uspostavljena u periodu 1813-1815. godine, da bi nakon Drugog srpskog ustanka ponovo došla pod vlast srpskih ustanika. Kasaba Rudnik sa tvrđavom je bila sjedište Rudničke nahije.
Dakle na lokalitetu Gradovi, na djelu planine Rudnik zvanom Teferič, na lijevoj obali rijeke Jasenice i danas se nalaze očuvane razvaline nekadašnje džamije.
{module Oglas 0 – 2020}
Dugo vremena su pojedini arheolozi smatrali da se radi o ostacima katoličke crkve, saske ili dubrovačke, jer je mještani nazivaju „Misa“, ali arheološka istraživanja su nepobitno pokazala da je ovaj sakralni objekat od početaka bio muslimanska džamija, sagrađena za potrebe muslimanskog stanovništva srednjovjekovnog i novovjekovnog Rudnika. Sjedište Rudničkog okruga srpska vlast premješta u Brusnicu, a potom u novoizgrađenu varoš Gornji Milanovac.
Iako je džamija Misa vrlo oštećena, istraživači su jasno uočili da ona pripada velikoj skupini jednokupolnih džamija sa trodelnim trijemom, standardnog tipa.
Budući da je i u pojedinim arhitektonskim detaljima slična mnogim džamijama ovog tipa iz XVI vijeka, najvjerovatnije da je ova džamija izgrađena u tom periodu.
{module Oglas 2 – 2020}
Argumente za takav zaključak daje i osmanski defter (popis) Smederevskog sandžaka iz 1559/60. godine, u kome se pominju dvije islamske bogomolje – Careva džamija i mesdžid, dok popis iz 1572. godine bilježi još jednu džamiju.
Ako se prihavati pretpostavka da je Careva džamija zapravo „Misa“, to bi značilo da je ona bila centralna džamija rudničkih muslimana. Ova džamija je izložena daljnem propadanju. Jedini način da se ona sačuva kao historijski spomenik je da se izvrše što prije konzervatorski radovi na njoj.
Esad Rahić
Crkva, debilu!