Beograd prije 102 godine: Fesovi, marame i islamska kultura na ulicama glavnog grada (VIDEO)
Beograd iz 1922. godine, samo nekoliko godina nakon razarajućeg Prvog svjetskog rata, danas oživljava kroz video obojen modernom tehnologijom.
Ovaj video donosi ne samo vizualni, već i kulturološki uvid u društvo u kojem su se slojevi različitih tradicija, religija i običaja ispreplitali, stvarajući jedinstvenu atmosferu glavnog grada. Vidljivo prisustvo islamske kulture i muslimanskog stanovništva na ulicama Beograda svjedoči o njegovom multikulturalnom identitetu.
Na tadašnjim ulicama mogle su se vidjeti žene pokrivene maramama, muškarci s fesovima, ali i građani odjeveni po uzoru na evropske trendove. Islamska kultura bila je utkana u arhitekturu, modu, običaje i svakodnevni jezik, dok su muslimanske porodice, kao starosjedioci čiji su preci stoljećima živjeli na ovim prostorima, bile integralni dio urbanog tkiva Beograda. Grad je predstavljao susretište Istoka i Zapada, odražavajući bogatstvo kulturnih raznolikosti.
Današnji komentari Beograđana na društvenim mrežama o ovim fotografijama dodatno osvjetljavaju kako se prošlost percipira u savremenom kontekstu. Jedan korisnik piše:
„Jbt, ja mislio Istanbul“, dok drugi zaključuje: „Ovo je kao mali Istanbul.“ Ovi komentari ukazuju na svijest o dubokom utjecaju islamske kulture u tadašnjem Beogradu, dok drugi primjećuju sličnosti s drugim gradovima bivše Jugoslavije. Jedna korisnica piše: „I ja pomislih Sarajevo na prvi pogled“.
Mnogi korisnici su istakli da simboli poput fesa tada nisu bili isključivo religijski, već su predstavljali modni detalj i dio identiteta. Ovaj video snimak također podsjeća na vrijeme kada razlike u odijevanju nisu dijelile ljude, već su bile prirodni odraz zajedničkog života. Jedna komentatorka naglašava:
„Tada se nije primjećivalo ko nosi fes, a ko šajkaču, jer je društvo bilo manje opterećeno predrasudama i politički induciranom mržnjom.“
Njene riječi odražavaju harmoniju u Beogradu tog doba, gdje su različite kulture, uključujući islamsku, bile integralni dio svakodnevnog života. Prisustvo islamske kulture bilo je vidljivo i u arhitekturi. Brojne džamije krasile su tadašnji Beograd, dok su tradicionalne kuće i urbani pejzaži nosili obilježja orijentalnog stila. Pogledajte video snimak ispod teksta.
Turci su na ovim prostorima bili 500 godina. Nisu dozvoljavali da se narod oblači kako je on hteo. U skladu sa svojim običajima. Fes je bio obavezan. Medjutim, svi zaboravljaju da su muslimani ostali da žive u Srbiji i posle odlaska Turaka. Njih si mogao da sretneš gde god hoćeš. Niko se prema njima nije odnosio sa mržnjom. Niko im nije branio da nose ono što oni smatraju prikladnim. Ne znam šta nam ovaj članak poručuje osim da, za vreme ropstva nije “cvetala” nikakva kultura osim kulture ropstva i terora. Srbi su imali manji značaj i vrednost od domaćih životinja. Turčin je mogao da ga tuži, da mu sudi i da ga ubije a da ne odgovara bilo kome. Postoji ona turska izreka koja je glasila, “Čoban sme da tera stoku kud hoće”, sa time, što su stoka bili Srbi a čobani Turci.
Nevjerovatno,kolko je u Bg prije 100 godina bio bolji zivot,moglo se zajednicki zivjeti I funkcionisati,sve dok na scenu ne nastupise radikalno opredeljeni,sa ciljem I snom o nekoj velikoj drzavi I razjebase sto su mogli,stvorise mrznju,ratove,pokusase par godina ratovanjem da ostvare ciljeve i dobise veliko nista.Bg postao centar umanjene Srbije.ludilo,kosnica,kriminal