Najtopliji februar u Sjenici od kako se mjeri temperatura
Mjesec februar, koji je za nama, najtopliji je od kako se mjeri temperatura u Meteorološkoj stanici u Sjenici. Za Sjenicu se često kaže da je sandžački Sibir, jer su niske temperature i snježni pokrivač mnogima prva asocijacija za ovaj grad.
Oni koji su imali priliku na vlastitoj koži da osjete sjeničku zimu moraju da znaju da su u prošlosti generalno zime bile oštrije, a prosječne godišnje temperature niže.
“Čitav mjesec februar u Sjenici je protekao sa znatno višim temperaturama u odnosu na uobičajene prosječne vrijednosti i ta razlika je za čitavih pet stepeni“, kaže za naš portal rukovodilac ove stanice Fadil Mahmutović.
Sjeničaci su navikli da u februaru bude bar 20 dana sa snježnim pokrivačem, međutim ove godine ga uopšte nije bilo.
Nešto sasvim suprotno zabilježeno je sredinom prošlog vijeka, kada je izmjerena najniža temperatura u zimskom periodu.
“Te noći, 26. januara 1954. godine, zabilježena je najniža temperatura u Sjenici, -38,3 stepeni Celzijusa. Osim toga, 1985. godine u Karajukića Bunarima izmjerena još niža temperature, -39,5 stepeni Celzijusa, što je najniža temperatura zabilježena i u državi, ali i u nekom širem okruženju”, kaže Mahmutović.
On nam objašnjava da je u dužem vremenskom periodu primjetan blagi porast godišnje temperature na području Sjenice, odnosno porast godišnjih prosječnih vrijednosti.
“Kada je u pitanju srednja godišnja temperatura šezdesetih godina, prosjek je bio 6,1 stepen, u posljednjih 30 godina taj prosjek iznosi 7,5 stepeni, a ako uzmemo posljednjih 10 godina onda vrijednosti idu i do osam stepeni”, kaže naš sagovornik.
On ukazuje na zanimljiv podatak da na području Sjenice nikada nije zabilježena tropska noć, čak ni u ljetnjem periodu.
To je noć u kojoj temperatura ne padne ispod 20 stepeni. Jedna od zanimljivosti koju navodi Mahmutović jeste da je stanica kojom rukovodi zabilježila temperaturu nula stepni čak i u ljetnjem periodu na području Sjenice.
Podaci iz sata u sat
Primarni posao Meteorolške stanice nisu prognoze, kako se često misli, već prikupljanje podataka.
U sjeničkoj Meteorološkoj stanici angažovano je pet osoba, od kojih je jedna uvijek prisutna u smjeni, tako da je “pokriveno” praćenje vremena svih 24 sata u danu, čak i u periodu praznika.
Mahmutović pojašnjava da se podaci ažuriraju iz sata u sat.
“Mi u svakom satu mjerimo temperaturu, pritisak, vlažnost, oblačnost, vjetar i tome slično. Sve to se u vidu šifrovanog izvještaja šalje sabirnom centru u Beogradu, a odatle se podaci koriste za međunarodnu razmjenu, na osnovu koje se prave prognoze”, kaže on.
Mjerenja se obavljaju na visini od dva metra, u sloju mikroklime. Na taj način se mjeri svuda u svijetu da bi podaci bili uporedivi i da bi se mogli analizirati.
“Ljudi vrlo često postave termometar bilo gdje, na vrata svoje kuće ili ga drže u ruci koju obasjava Sunce. Oni mogu otprilike izmeriti temperaturu, ali rezultati dobijeni na taj način nisu uporedivi, odnosno tada govorimo o subjektivnim vrijednostima ili o subjektivnom osjećaju”, kaže Mahmutović.
Pod ingerencijom Hidrometeorološkog zavoda je i stanica za protivgradnu zaštitu koja se takođe nalazi u Sjenici, a čija zgrada ima prepoznatljivu kupolu na Radišića brdu.
U pripremi su hangari za pilot-balon osmatranja
Meteorološka stanica u Sjenici postoji od 1925. godine, nešto bolja mjerenja počela su nakon rata, dok se sveobuhvatno prikupljanje podataka sprovodi od 1974. godne, s tim da je u posljednjih 10 godina mjerenje automatizovano.
Kako je najavljeno, ova stanica će biti jedna od rijetkih koje koriste pilot-balone za ispitivanje vremenskih prilika. Ova tehnologija koristi se još jedino u stanicama Beograda i Niša na nivou naše zemlje.
“Već od aprila počinjemo sa visinskim mjerenjima, što se postiže puštanjem posebnih balona u atmosferu. Riječ je o balonima napunjenim helijumom na kojima su prikačene sonde koje imaju mogućnost da šalju podatke za četiri vremenska parametra. Predviđeno je da na ovaj način meteorolozi puštaju dva puta dnevno ove posebne balone. Imamo zaista reprezentativnu lokaciju za to, koju nema niti jedna stanica u zemlji, na 1.038 m nadmorske visine”, kaže Mahmutović.
Atrakcija za posjete đaka i studenata
U prostoru dobro opremljenih meteoroloških stanica je mnoštvo sadržaja koji mogu biti interesantni onima koji žele da saznaju kako se mjerenja obavljaju.
“Dolaze osnovci, srednjoškolci, a imamo i povremene posjete studenata, posebno onih koji studiraju geografiju. Nedavno smo imali posjetu više profesora sa Geografskog fakulteta u Beogradu”, rekao je Mahmutović.
(Free Media)
