”Ujedinjena dolina-SDA Sandžaka”: Manjine u Srbiji diskriminisane
Kamberi je nakon posjete i susreta sa Ugljaninom iznio zajednički stav da Srbija, kao zemlja koja želi da bude dio Evropske unije, mora poštovati standardi EU u pogledu poštovanja prava manjina
{module Oglas 1 – 2020}
Predsjednik jedine opozicione poslaničke grupe u srbijanskom parlamentu “Ujedinjena dolina-SDA Sandžaka” Šaip Kamberi i predsjednik SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin ocijenili su da su manjine u Srbiji i dalje diskriminisane, te da će iskoristiti sva politička sredstva da glas građana, Albanaca iz Preševske doline i Bošnjaka iz Sandžaka, bude prisutan u srbijanskom parlamentu, javlja Anadolu Agency (AA).
Kamberi je nakon posjete i susreta sa Ugljaninom iznio zajednički stav da Srbija, kao zemlja koja želi da bude dio Evropske unije, mora poštovati standardi EU u pogledu poštovanja prava manjina.
“Suočavanje sa istinom će morati da prihvati ova ili neka naredna vlast jer je to proces koji mora da se završi pomirenjem svih naroda na Balkanu. Bez suočavanja sa istinom i pomirenja ne može biti kompromisnog rješenja sa Albancima, niti sa Bošnjacima, niti može biti napretka u nekom procesu demokratizacije”, naglasio je Kamberi, inače predsjednik Partije za demokratsko djelovanje (PDD) Albanaca iz Preševske doline, s juga Srbije.
{module Oglas 0 – 2020}
Ocijenio je da u Srbiji postoje demokratski dio javnosti koji želi da vidi svoju zemlju u Evropi, a koji ni u vladajućoj većini, niti u vanparlamentarnoj opoziciji ne vidi svog predstavnika.
Navodeći primjer Preševske doline gdje je, kako je naglasio, od posljednjeg popisa stanovništva prepolovljen broj građana, Kamberi je istakao da to pokazuje da ti građani imaju ogromne probleme, ali i da pitanje zastupljenost manjina u državnim institucijama nije nešto o čemu govore samo predstavnici manjina.
Predočavajući da se to može vidjeti u posljednjem izvještaju o napretku Srbije za ulazak u EU, ponovo je pozvao premijerku Srbije Anu Brnabić da iznese statističke podatke o zastupljenosti Albanaca i Bošnjaka u državnim institucijama na području lokalnih samouprava gdje oni žive.
“Nek oni, kao Vlada, iznesu statističke podatke koji će pokazati da Albanaca i Bošnjaka ima veoma malo, ili uopšte nema u državnim institucijama. Neće biti dovoljno hrabrosti ni kod premijerke niti bilo kog ministra da izađe s takvim podacima jer će to potvrditi sve naše navode i diskriminisanu poziciju u kojoj se nalaze manjine, posebno bošnjačka manjina u Sandžaku i albanska u Preševskj dolini”, rekao je Kamberi, dodavši da je situacija različita kada se tiču prava manjina koje žive u Vojvodini.
Naglasio je da položaj Albanaca još više otežava odnos Srbije prema Kosovu i da se Srbija, ukoliko ne želi dijalog sa predstavnicima Albancima Preševske doline, u nekom narednom procesu, u okviru dijaloga s Kosovom, mora suočiti s pitanjem uspostavljanja reciprociteta i poštovanju prava albanske manjine u istom odnosu koji Republika Kosovo garantuje Srbima.
“Oni (Srbi, op.a.) imaju Ustavom zagarantovano pravo na deset mandata u parlamentu, jednog do tri ministra i imaju procenat zastupljenosti u svim državnim institucijama Kosova. Sa druge strane nama su uskraćena i ona prava koja su predviđena u Ustavu Republike Srbije. Obaveza države je da u jedinicama lokalne samouprave gdje žive pripadnici nacionalnih manjina, u svim javim i državnim službama i policiji zastupljenost manjina treba da bude srazmjerna zastupljenosti manjine u ukupnom broju stanovništva”, istakao je on.
Kamberi je ukazao da je nakon oružanog konflikta 2001. godine Vlada Srbije donijela poseban program mjera za rješavanje krize na području opština Preševeo, Bujanovac i Medveđa, ali da nije bilo napretka i političke volje da Albanci budu integrisani u institucije Srbije.
{module Oglas 2 – 2020}
“Znači da 19 godina nije bilo napretka jer nije bilo političke volje. Da je bilo političke volje to su problemi koji su mogli da se riješe. Govorimo o nastojanjima jedne manjine koja teži da bude integrisana u institucije Republike Srbije i imamo nastojanje aktuelne i prethodnih vlada koje odbijaju da uopće parcipiraju Albance kao ravnopravne građane da budu dio institucija”, zaključio je Kamberi.
Ugljanin je nakon razgovora sa predsjednikom i članovima manjinske poslaničke grupe “Ujedinjena dolina – SDA Sandžaka” u Skupštini Srbije izrazio očekivanje da će ta poslanička grupa otvoriti sva pitanja za koja je dobila podršku građana.
Komentarišući stav vladajuće većine u srbijanskom parlamentu prema kojem su prava manjina zadovoljavajuća, Ugljanin je ocijenio da “država u kojoj vladaju paralelne strukture vlasti je ona fašistička Srbija i predviđa jednobojnu državu, bez ikakvih manjina, drugih nacionalnosti i bez drugačijeg mišljenja”.
“Borimo se za normalnu, demokratsku Republiku Srbiju u kojoj će manjinski narodi, i Albanci i Bošnjaci, ostvariti svoja prava izražena voljom građana na referendumu, Bošnjaci 1991. godine, Albanci 1992.”, poručio je Ugljanin dodavši da “u paralelnim strukturama vlasti birani su jedni, a vladaju drugi ljudi”.
Kako je naglasio Ugljanin, pozivajući se na izvještaj Minority Rights Group od 2014. godine, Albanci, Bošnjaci, Romi i Hrvati u Srbiji su narodi kojima prijeti opasnost da nestanu.
”Pokušavamo da stvorio uslove da Albanci, Bošnjaci i druge manjine na ovim prostorima gdje žive mogu da ostvare Ustavom i zakonom zagarantovana prava”, poručio je Ugljanin konstatirajući da nakon trideset godine ove dvije manjinske stranke, imaju priliku da u parlamentu Srbije, kao jedina opoziciona grupa budu nezaobilazan faktor.
Ugljanin je izrazio očekivanje da će poslanička grupa “Ujedinjena dolina-SDA Sandžaka” otvoriti sva pitanja za koja je dobila podršku građana.
Delegacije Albanskog nacionalnog vijeća i manjinske poslaničke grupe „Ujedinjena dolina – SDA Sandžaka“ ranije danas posjetila je Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV).
