Mogu li se zaraziti u supermarketu i druge dileme
Studija koja je objavljena u utorak u magazinu New England Journal of Medicine zaključuje da koronavirus može preživjeti na površinama čelika, plastike i kartona samo 72 sata. To podrazumijeva dane s infektivnom sposobnošću na tim površinama.
{module Oglas 2019 – U članku 1}
S druge strane, kada je vazduh u pitanju, istraživači sa Univerziteta Kalifornija u Los Angelesu (UCLA), Princetona i američkih Nacionalnih instituta za javno zdravstvo (NIH) saznali su da je virus sposoban ostati održiv do tri sata u zraku.
Znače li ovi rezultati da se možemo zaraziti udisanjem čestica virusa koji lebde u vazduhu na ulici ili u supermarketu? Ili diranjem paketa ili hrane u supermarketu? Može li odjeća također prenijeti virus? Šta se mora učiniti da se to izbjegne? Ovakve dileme muče ovih dana cijeli svijet.
Profesor sa Univerziteta u Barceloni, Xavier Abad, pokušao je odgovoriti na njih. Ovaj stručnjak podsjeća da nam, usprkos strahu i situaciji kolektivnog alarma, “mora biti jasno da koronavirusa nema posvuda, iako nas zaraza vreba“. Evo pitanja i odgovora.
{module Oglas 2019 – U članku 0}
Mogu li se zaraziti disanjem na ulici?
Ne. Za početak, nije cijela populacija zaražena, a zaražena populacija ne ispušta viruse svakim izdisajem, tako da ljudi koji šetaju ulicom ili su u nekom prostoru ne puštaju sve viruse u okoliš. Ali, osim toga, kada udišemo ili izdahnemo u vanjskom prostoru, poput ulice, naš se dah odmah razrjeđuje u ogromnoj količini zraka u tom prostoru, gdje uvijek ima pomaka vazduha, vjetra.
A u supermarketu ili u uredu?
U supermarketima ili uredima manji je volumen vazduha nego na ulici, ali ti prostori obično imaju sisteme za cirkulaciju zraka ili klimatizaciju koji, ako ne recirkuliraju zrak, pomažu njegovo ponovno razrjeđivanje, pa je vrlo malo vjerojatno da će doći do zaraze. Naravno, sve dok se poštuju sigurnosne preporuke i nema gužve ili velike gustoće ljudi. Svakako što češće treba provjetravati prostore u kojima boravimo.
Mogu li virus dobiti od dodirivanja proizvoda u supermarketu?
Prvo pitanje koje bismo se trebali postaviti je je li virus zapravo došao do dotičnog proizvoda. Pretpostavljamo da je stigao, ali ne bismo trebali odmah misliti da je sve zaraženo virusom i da će me zaraziti ako ga dodirujem. Malo je vjerovatno da ćemo, kad uzmemo neko pakovanje hrane u supermarketu, uzeti pakovanje sa infektivnim kapacitetom u njemu i širiti ga dalje.
Ako se, unatoč tome, osjećamo nelagodno, jednostavan način izbjegavanja prenošenja zaraze bio bi čišćenje posuda kad se vratimo kući krpom ili ubrusima namočenim u razrijeđenu otopinu izbjeljivača (omjer 1/10 i 1/50). Ili izvadite proizvod iz omota i prebacite ga u neku čistu posudu a omot bacite u smeće. I dobro operite ruke.
{module Oglas 2019 – U članku 2}
Šta s preuzimanjem paketa od kurira?
Zdrava koža je vrlo učinkovita barijera protiv virusa općenito i protiv koronavirusa koji ne mogu ući u tijelo kroz netaknutu kožu. Samo kada rukama dodirujemo ruke, posebno nosnu, bukalnu ili očne sluznice, ako su onečišćene, riskiramo infekcije. Stoga, ako primite paket, najučinkovitija mjera je da operete ruke sapunom, na taj način prekidamo potencijalni lanac prenosa. I treba imati na umu da eksperimentalni podaci pokazuju da SARS-CoV-2 brzo gubi svoju infektivnost.
Može li roba unutar paketa sadržavati koronaviruse?
Ako ste tokom ovih dana zatvaranja kupovali on line, nema potrebe za strahom od moguće zaraze. Budući da je predmet koji ste kupili proizveden, bio je zapakiran, otpremljen iz zemlje porijela, primljen u logistički centar, odnesen u skladište i stigao u vaš dom, dakle, prošle su sedmice ili mjeseci. Ako pretpostavimo da je koronavirus bio prisutan u početku, kad primite proizvod, on je neaktivan, bez mogućnosti infekcije.
Kako mogu dezinficirati stvari koje kupim ili ući u dom izvana?
Srećom, proizvodi koji se u supermarketu prodaju kao dezinficijensi djeluju. Djeluju i razrijeđena bjelila ili etanol u koncentraciji od 70%. Za površine se najviše preporučuje čišćenje sapunom i vodom, ako površina to dopušta. Za ruke, bolja je koristiti vodu i sapun nego dezinfekcijske otopine.
Je li dezinfekcija trenutna?
Ne, dezinficijensi nisu trenutačni, tako da za njihovo djelovanje trebaju biti u kontaktu s površinama koje će biti dezinficirane neko vrijeme. Za to treba najmanje pet do 15 minuta. Nakon što to vrijeme prođe, površinu morate dobro očistiti krpom ili, još bolje, kuhinjskim ubrusom koji nakon završetka možemo baciti.
Prenosi li se virus odjećom?
Upravo se počinju osmišljavati testovi kako bi vidjeli kako se virus ponaša i opstaje u različitim materijalima, uključujući odjeću i papir. Na površinama kao što su metali ili plastika virus ostaje pričvršćen na površinu, a da ne može prodrijeti u njih. Kada prelazimo prstom preko njega, riskiramo ga primiti. Na papiru i tekstilu, pamuku, pa čak i lateksu, mnogo je teže zakačiti virus koji prodire i veže se s većim intenzitetom na molekule poroznog materijala. U tom slučaju, nije važno je li aktivan ili neaktivan, jer se ne možete sami kontaminirati.
Savjeti koje slušamo na mrežama da moramo oprati odjeću na 90 ° C i sušiti ih na suncu jer pranje nije dovoljno, nisu tačni?
To su fake news. Izlaganje odjeće sunčevoj svjetlosti zagrijava je i podvrgava prirodnim ultraljubičastim zracima, što može pomoći inaktiviranju virusa. Istina je da se u neopranim plahtama i ručnicima zaražene osobe ne može isključiti da postoji zarazni koronavirus, iako je vrlo malo vjerojatno da on odatle može dospjeti u sluznicu neke osobe.
Preporuka, posebno onima koji su peru odjeću koja je bila u kontaktu s bolesnim ljudima, jeste da je stave u mašinu za veš i operu je na najmanje 50 stepeni.
Moram li očistiti svoje računalo, svoj stol?
Ako ga samo vi koristite, onda nije pod moranje iako je preporučljivo. Ako se radi o uređaju kojeg koristi nekoliko ljudi, tastaturu možete očistiti brisanjem tkiva natopljenog u dezinfekcijsku otopinu. Iako je najučinkovitije nakon rada na računalu dobro oprati ruke i pokušati u međuvremenu ne dirati lice rukama.
Dezinfekcijska otopina, u nedostatku sapuna i vode, također je dobra opcija. Ali morate biti velikodušni, ne stavljati kap i to je to, već dobro pročistite ruke kako biste postigli isti učinak kao i sapunom, razbili lipidnu membranu virusa i uklonili površno mrtvu kožu.
Kako otvoriti vrata ureda ili zgrade u kojoj živim?
Možete koristiti neki materijal kojim ćete uhvatiti za ručku, a potim ga baciti. Preporučljivo je ostaviti i vrata otvorena kako bi se mogla gurnuti nogom ili nečim poput kuke i tako izbjeći da ih dodirnete rukama.
Šta da radim s cipelama?
Možda bi bilo dobro ostaviti ih na ulazu u kuću. Ako želite veću sigurnost, možete ih obrisati vlažnom krpom s razrijeđenim kućnim izbjeljivačem niz đonove. Ali malo je vjerojatno da bi se virusi mogli zakaćiti na cipele i da bi kasnije mogli zaraziti nekoga u vašoj kući. Ako ćete se osjećati sigurnijima, onda ih očistite.
Izvor: STAV