Da je rahmetli Amir Dautović živ sigurno ne bi glasao za ovakvu odluku
Piše – Esad Rahić
Objavio sam ne na desetine, već na stotine radova u zbornicima, časopisima, magazinima, revijama, listovima, portalima sa tematikom bošnjačka historija, kultura i tradicija, bio sam urednik prvog bošnjačkog štampanog glasila – revije „Sandžak“ i prvog islamskog glasila „Glas islama“, uradio sam na desetine emisija i neznam koliko priloga za razne televizije sa uvijek istom tematikom – historijska prošlost i kultura i tradicija Bošnjaka.
Učesnik sam mnogih naučnih skupova, okruglih stolova, simpozijuma, tribina i sve u svojstvu afirmatora i promotera bošnjačke historije i kulture i bosanskog jezika.
Osnivač sam prve bošnjačke stranke SDA Sandžaka 1990. godina i jedan od pet govornika na svim mitinzima te opasne i rizične godine, a i kasnije na mnogim drugim skupovima vezanim za politički i kulturni život Bošnjaka.
Pripadam četvorici najzaslužnijih ljudi za uvođenje cjelokupne nastave na bosanskom jeziku u Republici Srbiji u školskoj 2013-2014. godini zajedno sa Esadom Džudžom, Elijasom Rebronjom i Redžepom Škrijeljom.
Nikada od nijedne bošnjačke institucije nisam dobio niti plaketu, niti zahvalnicu, a kamoli nagradu.
Ove godine novinar Zoran Maksimović , novinar kojeg inače cijenim, dobija nagradu „Amir Dautović“ Društva za bosanski jezik i Sretenjski orden za zasluge za Republiku Srbiju koji mu uručuje lično predsjednik Aleksandar Vučić, skoro istovremeno.
Naravno Zoran je dobar srpski novinar, ali kakve veze ima sa afirmacijom bosanskog jezika i identiteta, za šta se rahmetli Amir svim srcem borio.
Ne tražim ništa za sebe i druge ljude koji su dali ogroman doprinos na afirmaciji bosanskog jezika, historije, kulture i tradicije. Ali ne mogu da vjerujem šta se događa i ne nalazim logiku i opravdanje za takve događaje.
Ali eto kod nas je sve moguće.
Esad Rahić
Koje licemerje I zlo u coveku…..
Cak su I Bosnjaci to prepoznali pa ga nece….
Falsifikator istorije.
Ti znaš hoće li ga Bošnjaci, drži se svojih srba, daleko ćeš dogurati
Pročitao sam obrazloženje žirija “Nagrade Amir Dautović” da se nagrada dodeli Zoranu Maksimoviću. Čestitam i žiriju i g. Maksimoviću.
Esad Rahić za “štelovanje historije” i održane govore na mitinzima SDA može od druga Sulje da dobije prvoboračku spomenicu. A orden koji nosi ime Sretenja sigurno ne iska, jer po onome što piše Srbija nije njegova otadžbina
Daklem, nagrađen je onaj ko je nagradu zaslužio. A šta je rahmetli Amir šapnuo u snu Rahiću, to će on svojim historijskim metodama objasniti orbi et urbi ili vaskolikom dunjaluku.
Pa Fočo, ti si baš opsednut Bošnjacima. U pravu je gospodin Rahić, a to što se tebi ne svidja, mačku o rep. Šta sad, braniš svog Zorana, jer je Zoran? Zoranu kapa dole, ali si malo preterao druže.
Prvo, samo pročitaj za šta se nagrada dodeljuje.
Drugo, u žiriju su Bošnjaci, nema nijedan da nije.
Treće, kad Rahić nabraja prvo sebe pa još trojicu kao najzaslužnije za uvođenje bošnjačkog jezika u škole, ne pominje Amira Dautovića, možda i najzaslužnijeg. To već dovoljno govori o njemu. I odnosu prema čoveku čije ime nagrada nosi.
Četvrto, kad komentarišeš upoznaj se sa temom svog komentara. Dakle, za početak za šta se nagrada dodeljuje. Pa ako u tome vidiš Rahića i njegovo delo, svaka čast.
Samo me zanima po čijoj direktivi je Zoran dobio nagradu? Selam za Rahića