Veliki interes slovenske javnosti za džamiju u Ljubljani
Ramazanske aktivnosti u Mešihatu Islamske zajednice u Sloveniji usklađene su s odlukom Vlade Republike Slovenije u skladu s epidemiološkom situacijom
Muslimani svijeta pa tako i Slovenije već drugi ramazan dočekuju u okolnostima pandemije što remeti tradicionalnu ramazansku atmosferu. U razgovoru za Anadoliju Nevzet ef. Porić, zamjenik muftije Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, govorio je o ramazanskim aktivnostima u džematima ovog mešihata, koji je sastavni dio Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, o nagradama za dizajn koje je dobila džamija u Ljubljani kao i pravima manjina.
“Ramazanske aktivnosti u Mešihatu Islamske zajednice u Sloveniji usklađene su s odlukom Vlade Republike Slovenije u skladu s epidemiološkom situacijom. U odluci Vlade stoji da je moguće obavljanje vjerskih aktivnosti u vjerskim objektima pod uvjetom da je za svaku osobu osigurano 30 metara kvadratnih prostora kao i poštovanje svih ostalih mjera poput nošenja maski, dezinfekcija ruku pri ulasku i izlasku iz vjerskog objekta, minimalna distanca od 1,5 metra, nerukovanje itd. Stoga je bila odluka Mešihata IZ-a u Sloveniji da se u Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana i u džematu Maribor organizira klanjanje džume-namaza i teravih-namaza uz prisustvo 30 osoba”, kazao je Porić.
Ovakve okolnosti zahtijevaju više zaduženja za imame zbog koordiniranja, a s druge strane i više solidarnosti među vjernicima kako bi svi imali priliku obaviti približno isti broj teravija, odnosno džuma-namaza.
“Imami uredno usklađuju i koordiniraju s džematlijama način prijavljivanja za obavljanje džuma-namaza i teravih-namaza. Na dnevnim namazima je također ograničen broj na 30. Nastojimo da što više džematlija učestvuje u programima koje organiziramo pa sugerišemo džematlijama da se mijenjaju na namazima. U ostalim džematima izvode se minimalne aktivnosti zbog manje kvadrature prostora. Gdje god je moguće, teravih-namaz se klanja u kućama”, pojasnio je ef. Porić.
Prošle godine u drugoj polovini ramazana džamije su bile otvorene dok je ove godine izgledno da će cijeli ramazan proći pod restrikcijama.
“Prošlogodišnji ramazan je bio mnogo lakši. Od polovine ramazana izvodili smo aktivnosti u džematima, jer su važile drugačije mjere. Ove godine je situacija znatno zahtjevnija i već se osjete posljedice epidemije koja traje više od godinu dana. Prisutna je neizvjesnost kod ljudi, ali mi kao vjernici ne gubimo nadu u Allahovu milost i nadamo se da će epidemija uskoro proći te da ćemo se uskoro vratiti u situaciju u kojoj možemo obavljati svoju misiju i poslove na uobičajen način”, poručio je.
Džamija, odnosno Muslimanski centar u Ljubljani je nedavno dobila nagradu za dizajn što je već četvrta nagrada čime su muslimani unijeli novu vrijednost u slovensko društvo.
“Ljubljanska džamija primila je već četiri nagrade do sada. Prva je bila ‘Plečnikova nagrada’ koja se dodjeljuje u Sloveniji slovenskim arhitektima. Druga nagrada bila je ‘Odprte hiše’ ili u prijevodu ‘otvorene kuće’, treća je bila ‘Zlati svinčnik’ ili u prijevodu ‘zlatna olovka’ koju dodjeljuje Komora za arhitekturu u Sloveniji. Četvrta nagrada je nagrada svjetskog portala za arhitekturu ‘ArchDaily’ koja se dodjeljuje pomoću posjetilaca spomenutog web-portala”, pojašnjava ef. Porić.
Izgradnja džamije u Ljubljani trajala je desetljećima, a nakon čekanja na mnogobrojne dozvole džamija je stavljena u funkciju u februaru prošle godine. Nažalost, okolnosti izazivane pandemijom su spriječile mnoge da posjete džamiju te su mnoge aktivnosti otkazane.
“Hvala dragome Bogu, gradnja Muslimanskog kulturnog centra okončana je krajem 2019. godine. Dobivene su sve upotrebne dozvole, a prva džuma-namaz je obavljena 7. februara 2020. godine. Ubrzo nakon toga dogodila se epidemija, a svečano otvorenje odgođeno je do daljnjeg”, dodao je Porić.
Izgradnja džamije u Ljubljani ima suštinsku i simboličnu prekretnicu za sve muslimane u Sloveniji, jer ona predstavlja islam i muslimane.
“Džamija i Muslimanski centar u Ljubljani imaju svoju simboličku važnost i to je prekretnica u djelovanju IZ-a u Sloveniji. Izgradnjom MKC postali smo dio religijske mape svijeta, kako je jednom kazao muftija Grabus. Jedan ugledni slovenski novinar, nakon što je posjetio MKC i vidio arhitekturu i funkcionalnost centra, kazao je da Ljubljana nije ništa bolje dobila od 1980. godine, kada je izgrađen Cankarev dom koji predstavlja u slovenskoj javnosti hram kulture”, kazao je efendija Porić.
Dodao je da svakodnevno ljudi posjećuju džamiju i uživaju u arhitekturi.
“Unatoč epidemiji postoji veliki interes slovenske javnosti da posjeti džamiju i upozna se s cijelim kompleksom. U narednom periodu planiramo organizirati posjete Muslimanskom kulturnom centru, planiramo organizirati različite vjerske, kulturne i obrazovne programe za muslimane i nemuslimane kako bismo na taj način nastavili dobru suradnju i izgradnju mostova između dva prijateljska naroda”, rekao je.
U Sloveniji prema neslužbenim procjenama živi oko 40.000 Bošnjaka.
“U Sloveniji su ustavom priznate samo dvije manjine, talijanska i mađarska. Ni jedan narod iz bivše Jugoslavije nema status manjine. Postoje inicijative da se udruže narodi iz republika bivše Jugoslavije i pokušaju dobiti status manjine, ali do danas nisu uspjeli u tim namjerama. U Sloveniji se kompletan proces popisa stanovništva vodi elektronskim putem, tako da je znatno smanjena mogućnost pridobivanja relevantnih podataka o broju manjih etničkih i nacionalnih grupa u Sloveniji. Ustavni sud je zabranio popisivanje i izjašnjavanje po vjerskoj pripadnosti. Ne postoje zakonski okviri za zaštitu jezika manjina koje nisu priznate, zato je okvir djelovanja izuzetno smanjen. Trudimo se razvijati svijest kod ljudi o važnosti tih pitanja”, objasnio je Porić.
Slovenija ove godine obilježava 30 godina nezavisnosti, kako je rekao, prava manjina su poboljšana, ali ne koliko je potrebno.
“Situacija je znatno bolja u odnosu na period kada se raspala Jugoslavija. Broj obrazovanih osoba porijeklom iz BiH je znatno povećan, uvjereni smo da se krećemo u dobrom smjeru snaženja i razvoja identiteta. Islamska zajednica u Republici Sloveniji posvećena je obrazovanju i vjerujemo da na tom putu možemo dosta uraditi”, zaključio je Nevzet ef. Porić.
Izvor: Anadolija
