Trebamo se probuditi, Kosovo i BiH su sljedeće linije fronta

Bivši ministar odbrane u Vladi Velike Britanije Michael Fallon za britanski list The Telegraph napisao je članak u kojemu komentira sigurnosnu situaciju na Balkanu u kontekstu ruskih utjecaja.

Fallon je na početku teksta podsjetio na zlokobnu objavu poslanika Vlade Srbije koji je napisao da će “Srbija morati krenuti u denacifikaciju Balkana”.

“Iako smo s pravom fokusirani na tešku situaciju u Ukrajini, trebalo bi da se probudimo zbog zapaljive situacije na Zapadnom Balkanu. Preko svog srpskog zastupnika, Rusija još jednom ispituje evropsku slabost”, piše Fallon.

Ističe kako su nezavisne zemlje poput Kosova i BiH sljedeća linija fronta jer predstavljaju krhke demokratije, a i obje su izvan NATO-a i EU.

“Srbija, navodno još uvijek kandidat za članstvo u EU, kupuje ruske avione i tenkove, daleko je od uvođenja zapadnih sankcija Rusiji, a predsjednik Vučić je upravo potpisao trogodišnji gasni sporazum sa Moskvom. On sada promovira odvojene institucije za ‘zaštitu’ srpske manjine na Kosovu. Vučić je, podsjetimo, bio Miloševićev ministar za informiranje”, napisao je Fallon.

Bivši ministar odbrane Velike Britanije mišljenja je da su najnoviji događaji na Kosovu u vezi registarskih tablica i ličnih karata došli “pravo iz Miloševićeve knjige”.

“Granični sporovi, podstaknuti ‘crnim operacijama’ mogu se lako preliti u širi sukob”, istakao je.

Fallon je podsjetio da je prije četiri godine, nakon posjete Mariupolju, upozorio i na ranjivost istočne Ukrajine, a smatra da je Zapad učinio premalo i prekasno, uskrativši Ukrajini status kandidata za članstvo u EU, te da je Rusiji bilo dozvoljeno da uguši trgovinu u Azovskom moru.

“Na Balkanu pravimo iste greške. Zemlje poput Srbije dobile su ‘pristupni’ status, ali bez realnih izgleda da u skorije vrijeme uđu u EU. Ankete u Beogradu sada pokazuju da se javno mnijenje protivi tome. EU odaje dužno poštovanje liderima poput Vučića, ali ne čini ništa da pomogne u izgradnji jačih građanskih institucija ili da ukaže na udaljavanje od demokratskih normi”, upozorava Fallon.

Smatra kako se ne čini da Zapad ima potrebu da brani vrijednosti koje načelno zagovara.

“Koliko god dugo trebalo da se Putin potisne iz Ukrajine, trebalo bi da naučimo te lekcije. Mlade demokratije trebaju više od čekaonice. EU bi trebala ponuditi trenutni privremeni pristup svojim tržištima i svojim strukturnim fondovima. Status kandidata bi Crnoj Gori, Kosovu i BiH pružio bolju zaštitu. Slabi pravosudni i pravni sistemi trebaju ojačati. Trebali bismo povećati prisustvo NATO-a tamo i jasno staviti do znanja da nam je svima važan ustavni i teritorijalni integritet ovih zemalja”, prijedlog je Fallona.

Bivši ministar odbrane Velike Britanije smatra kako njegova država ima veliku ulogu u tome te kako bi trebala povećati svoju diplomatsku i vojnu prisutnost na Kosovu i BiH.

“Knjiga Balkanskih ratova završila je 20. stoljeće. Putin i Rusija nisu zaboravili kako su bili poniženi sukobom na prištinskom aerodromu tokom posljednjeg. Ako Srbija izabere dalju eskalaciju, sigurno će imati rusku podršku. Putin je već pokušao da destabilizira region prije šest godina državnim udarom koji je podržavala Rusija kojim je pokušao spriječiti Crnu Goru da se pridruži NATO-u. To je osujećeno, ali Rusija nije izgubila interesovanje”, podsjetio je.

Ističe da bez obzira na pobjedu u ratu ili gubitak Ukrajine, Putin ne želi da vidi više zemalja kako uživaju formalnu zaštitu Zapada.

“U prošlosti je Evropa pronalazila načine da pomiri gorke etničke i religijske podjele, i uspješno je takav demokratski sistem izvezla širom svijeta. Sada na vlastitom kontinentu gledamo kako se demokratija bombarduje u Kijevu. Hiljade su ubijene u posljednjem sukobu na Balkanu. Zar zaista moramo ponovno gledati kako granate padaju na Sarajevo i Prištinu prije no što Zapad ponovno reagira”, zaključio je svoje pisanje Fallon.