Ko je Jakov Milatović koji ide na megdan Mili Đukanoviću u borbi za predsjednika Crne Gore
Nakon što je obrađeno više od 90 posto glasova na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, poznato je kako će se u drugom krugu naći aktuelni predsjednik Milo Đukanović te Jakov Milatović iz Pokreta Evropa sad.
Dok je za predsjednika Đukanovića u proteklim decenijama manje-više rečeno sve, o njegovom protivkandidatu u drugom krugu izbora jako malo se zna, a s obzirom na to da je rođen 1986. godine, Milatović i nije imao priliku da se duži period bavi politikom.
Ko je Jakov Milatović?
Za razliku od pojedinih političara, Milatović je svoju karijeru započeo kao ekonomista te se između ostalog školovao u Crnoj Gori, ali i na Državnom univerzitetu Illinois kao stipendista američke vlade.
“Jedan semestar proveo je na Univerzitetu za ekonomiju i biznis u Beču (WU Wien) kao stipendista austrijske vlade; jednu akademsku godinu na Univerzitetu u Rimu (La Sapienza) kao stipendista Evropske komisije. Završio je master studije na Univerzitetu Oxford”, stoji u njegovoj biografiji.
Karijeru kao ekonomista gradio je u nekoliko poznatih banaka u regiji, ali i u Evropi, a posebno je interesantno da je od 2014. godine radio u Evropskoj banci za obnovu i razvoj i to u timu za ekonomsku i političku analizu.
“Tokom 2018. godine unaprijeđen je u glavnog ekonomistu sa zadatkom da pokriva zemlje EU, uključujući Rumuniju, Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju iz kancelarije u Bukureštu”, pišu o njemu crnogorski mediji.
Politička karijera
Za razliku od karijere u ekonomskom sektoru koja je trajala duži period, Milatović je u politici lice koje je poznato tek nekoliko godina. Iako je karijeru kao ekonomista vodio u inostranstvu, odlučio se za povratak u Crnu Goru 2020. godine kada ga je tadašnji premijer Zdravko Krivokapić izabrao na poziciju ministra ekonomije i ekonomskog razvoja.
U tom periodu, Milatović je bio jedan od onih koji su pripremili plan ekonomskih reformi pod nazivom “Evropa sad”, što će kasnije poslužiti kao naziv za istoimenu političku organizaciju u čijem je osnivanju učestvovao.
Vlada je predložila ekonomski program – “Evropa Sad!” sa sljedećim ciljevima. Povećanje životnog standarda građana,
rast zaposlenosti,smanjenje ‘sive ekonomije’ na tržištu rad, unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta”, naveli su tada.
Predložene mjere, uključivale su i povećanje minimalne zarade sa 250 eura na 450 eura, smanjenje troškova za poslodavce kroz niže poresko opterećenje na rad te uvođenje progresivnog oporezivanja kao efikasnijeg modela oporezivanja.
Iako su građani hvalili njegove poteze, ekonomisti su smatrali da su reformske mjere Milatovića uvod u grčki scenarij u Crnoj Gori.
Nakon što je Vlada Crne Gore na čelu sa Krivokapićem pala, Milatović je formirao vlastiti politički projekat koji je dobio naziv po političkim reformama koje je provodio. Prvo iskušenje za pokret bili su lokalni izbori u Crnoj Gori, a Milatović se kao kandidat liste prijavio za poziciju gradonačelnika glavnog grada Podgorice.
“Vratio sam se jer želim da Sari i Davidu čitam bajke na našem jeziku, da ih vikendom vodim na Goricu. Da sa Milenom šetam pored Morače i da me od roditeljskog doma dijele samo nekolike ulice. Da svi zajedno radimo i stvaramo bolje dane. Da svaki naredni dan bude iskorištena šansa, a svaka noć mirnija od prethodne. Svim gradovima u kojima sam se školovao i radio nedostajalo je malo Podgorice. Malo duše koju sam ovdje ostavio. I zato sam se vratio”, rekao je tada Milatović.
Rezultati izbora pokazali su da je Milatovićev pokret osvojio 21 posto glasova što je uz druge opozicione stranke bilo sasvim dovoljno da formiraju većinu i zbace sa vlasti DPS Mila Đukanovića.
Međutim, nakon izbora uslijedio je niz žalbi na izborni proces, a o kojima je morao odlučivati Ustavni sud. Zbog blokade izbora sudija, Ustavni sud mjesecima nije imao kvorum, nakon što je zbog odlaska u penziju od sedam sudija ostalo troje. Proces je odblokiran tek krajem februara, odnosno početkom marta čime su se stekli uslovi za prijenos vlasti i provedbu rezultata izbora.
U međuvremenu, Milatović je odustao od gradonačelničke funkcije te je saopćio kako će se kandidovati za predsjednika Crne Gore, a u svojoj kampanji je naglasio kako će mu fokus biti na borbi protiv korupcije i ekonomskim reformama.
“Upravo sam preuzeo odgovornost i ušao u predsjedničku trku kako bih pobijedio Mila Đukanovića i sve ono što on predstavlja u Crnoj Gori, a on je simbol prošlosti i politike koje su dijelile ovu zemlju”, rekao je Milatović novinarima u Podgorici.
Iako je Đukanović u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio najveći broj glasova, razlika između njega i Milatovića ne može se definirati kao velika i nedostižna.
U drugom krugu izbora, Milatović će definitivno imati podršku dijela opozicije te je za očekivati kako Crnu Goru u drugom krugu izbora čeka izuzetno neizvjesna borba između “starog vuka” Mila Đukanovića te mlade političke nade Jakova Milatovića. (Klix)
